Više desetljeća suradnje Rusije s Europskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju, prenosi u nedjelju dpa, ističući pritom da su znanstvenici te europske instituciju surađivali s Rusijom i za vrijeme hladnog rata, piše Hina.
Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.
"To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida suradnje biti nemoguća, ali biti će puno teže i sporije, biti će kašnjenja", rekla je Heinemann.
CERN, utemeljen na vrhuncu hladnog rata 1954., jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.
Na istraživanjima u CERN-u radi više tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.
U projekte je bilo uključeno oko 1000 znanstvenika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.
"Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli", rekao je Mnich.
"Znanstvenici CERN-a su radili s Rusijom tijekom hladnog rata, potaknuti znanstvenom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je golema šteta", rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentačnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.
CERN je u lipnju 2022. odlučio prekinuti sporazume o suradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. lipnja, a s Rusijom istječe 30. studenoga.
Odlazak ruskih znanstvenika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 milijuna švicarskih franaka.
Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.
"To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida suradnje biti nemoguća, ali biti će puno teže i sporije, biti će kašnjenja", rekla je Heinemann.
CERN, utemeljen na vrhuncu hladnog rata 1954., jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.
Na istraživanjima u CERN-u radi više tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.
U projekte je bilo uključeno oko 1000 znanstvenika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.
"Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli", rekao je Mnich.
"Znanstvenici CERN-a su radili s Rusijom tijekom hladnog rata, potaknuti znanstvenom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je golema šteta", rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentačnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.
CERN je u lipnju 2022. odlučio prekinuti sporazume o suradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. lipnja, a s Rusijom istječe 30. studenoga.
Odlazak ruskih znanstvenika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 milijuna švicarskih franaka.
