Bogatu blagdansku trpezu, koju domaćice danima prije Božića pripremaju najčešće čine sarma, pečenje, te razni kolači.
Definitivna kraljica blagdanskog stola je sarma, jela bez koje blagdanska trpeza ne bi bila ista. Mirisna i osvježavajuća sarma, koja nas vraća u toplinu doma, zahtjeva dugotrajniju pripremu. Sarma se krčka satima, a nekad se blaguje i više dana.
Puno je recepata za razne sarme od jako jušnih do zapečenih, a svaka kuharica ima baš svoj recept po kojem ju priprema.
Mljeveno meso, kiseli kupus, luk, češnjak, te malo riže, slanine i začina sastojci su koji čine tradicionalni recept za sarmu. Modernije kuharice uz sarmu pripremaju i pire krumpir.
Blagdanska trpeza nezamisliva je bez pečenja, ali i bez domaće juhe, te francuske salate.
Kad su u pitanju slastice, za Božić se najčešće jedu suhi kolači poput breskvica, oblatni, medenjaka, vanilin roščića, ali i neizbježnih šapa.
Nema Božića bez šapa
Šape su tradicionalni kolač kojeg domaćice još uvijek rado spremaju za vrijeme blagdana. Ovaj kolač nalazi se na mnogim trpezama zbog jednostavnih sastojaka , ali i zbog toga što može ''dugo stajati''.
Naime, šape ako su dobro napravljene mogu bez problema stajati 15 dana da se ne pokvare. Nekvarljivi sastojci su jedan od razloga zbog kojeg su bake spremale upravo ovaj kolač te to prenijele na mlađe naraštaje.
Domaćice bi ih spremale u vrijeme Adventa, tako da bi bile šape bile spremne za degustaciju na Božić.
Njihova jedinstvenost je u metalnim kalupima koji izgledaju kao šape, a koji mogu biti i u obliku oraha, cvijeta, mjeseca, zvijezde i slično. Upravo ovi simboli označavaju blagostanje za sljedeću godinu kada je riječ o plodovima prirode.
Tradicionalne šape napravljene od brašna, šećera, svinjske masti, praška za pecivo, jaja i oraha, bile su platforma za razvoj raznih izvedenica ovog kolača. Tako su primjerice nastale šape s medom, kokosom i rogačem.
Dok se kod nas sprema obilna trpeza, koja može zadovoljiti svako nepce, u svijetu jelovnici za Božić nešto drugačiji i definitivno manje kalorični.
Guske, sladoled i grašak za Božić
U Australiji je Božić usred ljeta, pa za blagdanski ručak jedu roštilj, odrezak, a za desert imaju sladoled.
Njemačko omiljeno jelo za Božić su kuhane kobasice, dok na Grenlandu božićna večera može uključivati morske ptice koje sliče pingvinima.
U Italiji blagdanski ručak je obilan i uključuje tjesteninu, pečeno meso, salate, slatki puding, sir, voće, rakiju, te čokoladu. Na Jamajci za Božić jedu rižu, piletinu, goveđi rep i kozu, dok se u SAD-u jedu guska, puran, razno povrće, tikvice, bundeve i pita.
Danci blaguju pečenu gusku, crveni kupus, krumpir i tjesteninu, a baš kao i Skandinavci skrivaju badem u rižinu pudingu, koji traže djeca i za pronalazak dobivaju nagradu. U Nizozemskoj se za Božić jede kestenje, dok se u Irskoj služe tri posebna pudinga.
Bljesak.info
Definitivna kraljica blagdanskog stola je sarma, jela bez koje blagdanska trpeza ne bi bila ista. Mirisna i osvježavajuća sarma, koja nas vraća u toplinu doma, zahtjeva dugotrajniju pripremu. Sarma se krčka satima, a nekad se blaguje i više dana.
Puno je recepata za razne sarme od jako jušnih do zapečenih, a svaka kuharica ima baš svoj recept po kojem ju priprema.
Mljeveno meso, kiseli kupus, luk, češnjak, te malo riže, slanine i začina sastojci su koji čine tradicionalni recept za sarmu. Modernije kuharice uz sarmu pripremaju i pire krumpir.
Blagdanska trpeza nezamisliva je bez pečenja, ali i bez domaće juhe, te francuske salate.
Kad su u pitanju slastice, za Božić se najčešće jedu suhi kolači poput breskvica, oblatni, medenjaka, vanilin roščića, ali i neizbježnih šapa.
Nema Božića bez šapa
Šape su tradicionalni kolač kojeg domaćice još uvijek rado spremaju za vrijeme blagdana. Ovaj kolač nalazi se na mnogim trpezama zbog jednostavnih sastojaka , ali i zbog toga što može ''dugo stajati''.
Naime, šape ako su dobro napravljene mogu bez problema stajati 15 dana da se ne pokvare. Nekvarljivi sastojci su jedan od razloga zbog kojeg su bake spremale upravo ovaj kolač te to prenijele na mlađe naraštaje.
Domaćice bi ih spremale u vrijeme Adventa, tako da bi bile šape bile spremne za degustaciju na Božić.
Njihova jedinstvenost je u metalnim kalupima koji izgledaju kao šape, a koji mogu biti i u obliku oraha, cvijeta, mjeseca, zvijezde i slično. Upravo ovi simboli označavaju blagostanje za sljedeću godinu kada je riječ o plodovima prirode.
Tradicionalne šape napravljene od brašna, šećera, svinjske masti, praška za pecivo, jaja i oraha, bile su platforma za razvoj raznih izvedenica ovog kolača. Tako su primjerice nastale šape s medom, kokosom i rogačem.
Dok se kod nas sprema obilna trpeza, koja može zadovoljiti svako nepce, u svijetu jelovnici za Božić nešto drugačiji i definitivno manje kalorični.
Guske, sladoled i grašak za Božić
U Australiji je Božić usred ljeta, pa za blagdanski ručak jedu roštilj, odrezak, a za desert imaju sladoled.
Njemačko omiljeno jelo za Božić su kuhane kobasice, dok na Grenlandu božićna večera može uključivati morske ptice koje sliče pingvinima.
U Italiji blagdanski ručak je obilan i uključuje tjesteninu, pečeno meso, salate, slatki puding, sir, voće, rakiju, te čokoladu. Na Jamajci za Božić jedu rižu, piletinu, goveđi rep i kozu, dok se u SAD-u jedu guska, puran, razno povrće, tikvice, bundeve i pita.
Danci blaguju pečenu gusku, crveni kupus, krumpir i tjesteninu, a baš kao i Skandinavci skrivaju badem u rižinu pudingu, koji traže djeca i za pronalazak dobivaju nagradu. U Nizozemskoj se za Božić jede kestenje, dok se u Irskoj služe tri posebna pudinga.
Bljesak.info
