Da je vojna industrija u BiH jedan od fenomena vrijedan pozornosti i analize uslijed konstantnog porasta vrijednosti izvezene opreme, a napose streljiva, dovoljno govore i posljednji podaci koji se odnose na prvih sedam mjeseci ove godine.
Iz njih je moguće izvući zaključak kako je vrijednost izvoza u navedenom razdoblju već premašila cjelokupnu 2022. godinu.
Iz Odjela za odnose s javnošću Uprave za neizravno oporezivanje Večernji list je dobio podatke koji na ilustrativan način govore o porastu vrijednosti i količine izvoza, a poglavito streljiva. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz vojne industrije dosegnuo je iznos od 199 milijuna i 539.000 maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine vrijednost izvoza bila 123 milijuna i 675 milijuna KM.
Najviše streljiva
Uvidom u strukturu izvoza vidljivo je kako je na prvom mjestu u prvih sedam mjeseci bila tarifa koja uključuje vojno streljivo, bombe, granate…, izvezene su količine od nešto više od 4 milijuna kilograma i u vrijednosti od oko 191 milijun maraka. Na drugom mjestu je tarifa koja uključuje vojno oružje, osim revolvera i pištolja, i to u iznosu od 4,9 milijuna maraka.
Ostatak izvoza čini ostalo vatreno oružje, ostalo oružje, dok je vrijednost izvoza dijelova i pribora oko 3,5 milijuna maraka. Gledajući izvoz po državama, vidljivo je kako su u pogledu streljiva na prvom mjestu Saudijska Arabija, a slijede Sjedinjene Američke Države te Slovačka.
O porastu vrijednosti, ali i količine izvoza, dovoljno govori i usporedba s lanjskim sedmomjesečnim razdobljem. Naime, izvoz streljiva u navedenom razdoblju bio je oko 116,8 milijuna maraka, dok je količina iznosila oko 2,6 milijuna kilograma. U kontekstu tarife vojnog oružja, osim pištolja i revolvera, vrijednost izvoza u lanjskom je sedmomjesečnom razdoblju bila 3,1 milijun maraka.
Prema svemu sudeći, ako se nastavi trend koji se bilježi u prvom dijelu ove godine, lako je moguće da će 2024. biti i rekordna godina u pogledu vrijednosti, ali i količine izvezenog oružja i streljiva. Podsjećamo, usporedbom vrijednosti izvoza od 2019. pa sve do kraja 2023. vidljivo je kako je upravo u potonjoj godini zabilježena i najveća vrijednost izvezenog oružja, streljiva i vojne opreme, i to u iznosu od oko 241 milijun maraka, piše Večernjak.
Uvoz oružja i vojne opreme višestruko je manji te je za prvih sedam mjeseci dosegnuo iznos od 19,9 milijuna maraka, a u najvećoj mjeri se radilo o streljivu (9,7 milijuna maraka), koje je BiH pak najviše uvozila iz Srbije, Češke i Njemačke.
A namjenska industrija osobito je razvijena u Federaciji BiH, pri čemu je vidljivo i kako raste potreba za novim zapošljavanjima. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije u lipnju je potvrdilo kako je dalo suglasnost za zapošljavanje 75 novih radnika u kompaniji namjenske industrije BNT TMiH Novi Travnik, a u cilju dodatnog proširenja proizvodnih kapaciteta.
Svjedoci smo transformacije kada je BNT TMiH u pitanju. Nova uprava je uz pomoć Vlade FBiH u kratkom roku napravila sjajan posao. Ovaj primjer je dokaz da sinergija i zajednički poslovni pothvati Vlade i javnih kompanija mogu biti jamac uspjeha, kazao je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
U priopćenju Ministarstva je tada navedeno da su uspješnim upravljanjem javnim kompanijama, uz podršku Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, od početka godine stvoreni uvjeti za otvaranje više od dvjesto novih radnih mjesta.
Dodaju da je i Binas d.d. Bugojno pokazatelj da je namjenska industrija Federacije BiH generator razvoja Federacije. Jedan od primjera je i Unis Ginex d. d. Goražde.
Niz proizvoda
U priopćenju Ministarstva je potvrđeno da sličnih primjera ima i u drugim kompanijama namjenske industrije, gdje je izražena potreba za novom radnom snagom te da će i to biti realizirano u idućem razdoblju.
O kakvim se konkretno proizvodima namjenske industrije radi u ovoj godini, bit će poznato u idućem razdoblju, no valja uputiti na podatke iz ranijeg izvješća za 2023., a koje je objavljeno u sklopu ugovora o trgovini oružjem (ATT), dokumenta koji regulira međunarodnu trgovinu konvencionalnim oružjem, a čiji je BiH potpisnik. Među ostalim, BiH je izvezla pet komada oklopnih vozila za Etiopiju, minobacače od 120, 81 i 82 milimetra za Albaniju, minobacače od 120 i 82 mm za Kongo, minobacače od 120 mm za Njemačku, pištolje za Austriju, Hrvatsku, Sjedinjene Američke Države…
Iz njih je moguće izvući zaključak kako je vrijednost izvoza u navedenom razdoblju već premašila cjelokupnu 2022. godinu.
Iz Odjela za odnose s javnošću Uprave za neizravno oporezivanje Večernji list je dobio podatke koji na ilustrativan način govore o porastu vrijednosti i količine izvoza, a poglavito streljiva. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz vojne industrije dosegnuo je iznos od 199 milijuna i 539.000 maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine vrijednost izvoza bila 123 milijuna i 675 milijuna KM.
Najviše streljiva
Uvidom u strukturu izvoza vidljivo je kako je na prvom mjestu u prvih sedam mjeseci bila tarifa koja uključuje vojno streljivo, bombe, granate…, izvezene su količine od nešto više od 4 milijuna kilograma i u vrijednosti od oko 191 milijun maraka. Na drugom mjestu je tarifa koja uključuje vojno oružje, osim revolvera i pištolja, i to u iznosu od 4,9 milijuna maraka.
Ostatak izvoza čini ostalo vatreno oružje, ostalo oružje, dok je vrijednost izvoza dijelova i pribora oko 3,5 milijuna maraka. Gledajući izvoz po državama, vidljivo je kako su u pogledu streljiva na prvom mjestu Saudijska Arabija, a slijede Sjedinjene Američke Države te Slovačka.
O porastu vrijednosti, ali i količine izvoza, dovoljno govori i usporedba s lanjskim sedmomjesečnim razdobljem. Naime, izvoz streljiva u navedenom razdoblju bio je oko 116,8 milijuna maraka, dok je količina iznosila oko 2,6 milijuna kilograma. U kontekstu tarife vojnog oružja, osim pištolja i revolvera, vrijednost izvoza u lanjskom je sedmomjesečnom razdoblju bila 3,1 milijun maraka.
Prema svemu sudeći, ako se nastavi trend koji se bilježi u prvom dijelu ove godine, lako je moguće da će 2024. biti i rekordna godina u pogledu vrijednosti, ali i količine izvezenog oružja i streljiva. Podsjećamo, usporedbom vrijednosti izvoza od 2019. pa sve do kraja 2023. vidljivo je kako je upravo u potonjoj godini zabilježena i najveća vrijednost izvezenog oružja, streljiva i vojne opreme, i to u iznosu od oko 241 milijun maraka, piše Večernjak.
Uvoz oružja i vojne opreme višestruko je manji te je za prvih sedam mjeseci dosegnuo iznos od 19,9 milijuna maraka, a u najvećoj mjeri se radilo o streljivu (9,7 milijuna maraka), koje je BiH pak najviše uvozila iz Srbije, Češke i Njemačke.
A namjenska industrija osobito je razvijena u Federaciji BiH, pri čemu je vidljivo i kako raste potreba za novim zapošljavanjima. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije u lipnju je potvrdilo kako je dalo suglasnost za zapošljavanje 75 novih radnika u kompaniji namjenske industrije BNT TMiH Novi Travnik, a u cilju dodatnog proširenja proizvodnih kapaciteta.
Svjedoci smo transformacije kada je BNT TMiH u pitanju. Nova uprava je uz pomoć Vlade FBiH u kratkom roku napravila sjajan posao. Ovaj primjer je dokaz da sinergija i zajednički poslovni pothvati Vlade i javnih kompanija mogu biti jamac uspjeha, kazao je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
U priopćenju Ministarstva je tada navedeno da su uspješnim upravljanjem javnim kompanijama, uz podršku Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, od početka godine stvoreni uvjeti za otvaranje više od dvjesto novih radnih mjesta.
Dodaju da je i Binas d.d. Bugojno pokazatelj da je namjenska industrija Federacije BiH generator razvoja Federacije. Jedan od primjera je i Unis Ginex d. d. Goražde.
Niz proizvoda
U priopćenju Ministarstva je potvrđeno da sličnih primjera ima i u drugim kompanijama namjenske industrije, gdje je izražena potreba za novom radnom snagom te da će i to biti realizirano u idućem razdoblju.
O kakvim se konkretno proizvodima namjenske industrije radi u ovoj godini, bit će poznato u idućem razdoblju, no valja uputiti na podatke iz ranijeg izvješća za 2023., a koje je objavljeno u sklopu ugovora o trgovini oružjem (ATT), dokumenta koji regulira međunarodnu trgovinu konvencionalnim oružjem, a čiji je BiH potpisnik. Među ostalim, BiH je izvezla pet komada oklopnih vozila za Etiopiju, minobacače od 120, 81 i 82 milimetra za Albaniju, minobacače od 120 i 82 mm za Kongo, minobacače od 120 mm za Njemačku, pištolje za Austriju, Hrvatsku, Sjedinjene Američke Države…
