U Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola iz godine u godinu sve je manji.
Prema informacijama kojima se trenutno raspolaže u dvije osnovne škole u Stocu ove godine trebalo bi krenuti 48 prvačića, od toga u školu koja radi po hrvatskom nastavnom planu i programu u školske klupe sjest će samo devet učenika.
U Prvu osnovnu školu u Stocu, koja radi po bosanskom planu i programu ove godine u prvi razred upisano je 39 učenika. Prošle godine iz devetog razreda ispratili su ukupno 45 učenika, što i ne predstavlja bitno smanjenje osnovaca u odnosu na prošle godine, kažu za N1 u ovoj školi.
"U Prvoj O.Š. nema neke velike razlike, još uvijek se vrtimo oko 370-380 učenika. Sad smo pali na 360 što nije neko enormno smanjenje", rekao je Adem Haračić, direktor Prve O.Š. Stolac.
Međutim smanjenje se bilježi u školi koja radi po hrvatskom nastavnom planu i programu, u kojoj teško da će prvačići popuniti i jednu učionicu, jer bi u rujnu samo njih devet trebalo krenuti u prvi razred.
Novinari nisu uspjeli dobiti odgovor od načelnika zašto je u Stocu tako malo učenika. No odgovor je jasan, tvrde Stočani, a leži u činjenici sve većeg odlaska ljudi iz ovog grada, teške ekonomske situacije, nezaposlenosti kao i konstantne opstrukcije lokalnih vlasti.
"Nema radnih mjesta, radna mjesta se ne otvaraju u stolačkoj Općini, pa ljudi idu trbuhom za kruhom, pogotovo Hrvati, građani hrvatske nacionalnosti koji imaju dokumente Hrvatske pa tako u EU su ravnopravna radna snaga. U Stocu trenutno nema nikakvih pokazatelja da će u dogledno vrijeme biti otvoreno barem stotinjak radnih mjesta, normalno je da će ljudi ići tamo gdje mogu bolje živjeti i to je pokazatelj zašto je u ovu godinu upisano tek devet učenika", kazao je Luka Raguž, aktivista.
Iz Stoca odlaze svi. Od prijeratnih mnogobrojnih firmi koje su zapošljavale veliki broj radnika, danas nijedna nije u funkciji. Perspektive, kažu mladi nema, a situacija teško da će biti bolja.
Adnan Zele, član Omladinskog kruga MIZ Stolac je izjavio: "Mladi ljudi koji odlaze studirati u Mostar, Sarajevo, Split, Zagreb. Njima ne pada na pamet da se ovdje vrate, jer znaju kada odlaze da se neće moći zaposliti u Stocu, da za njih ovdje perspektive nema. Mi nemamo čak ni vrtić za malu djecu. Mladi parovi koji dobiju dijete moraju ustati u 6 sati, odvesti dijete u vrtić u Mostar. Za većinu mladih parova to je nezamislivo i u potpunosti ih razumijem zašto odlaze."
Što zbog masovnog iseljavanja obitelji, što zbog manjeg broja novorođenčadi, škole su sve praznije. Na području Općine Stolac po hrvatskom planu i programu radi i Osnovna škola Crnići u koju će biti upisano oko 20-ak učenika.
Za razliku od Stoca, Čapljina bilježi povećanje upisanih prvačića. Naime, ukupno 151 učenik sjest će na jesen u klupe u dvije osnovne škole u Čapljini – Osnovnoj školi ”Vladimir Pavlović” i Osnovnoj školi ”Čapljina”.
Broj prvačića u Hercegovačko-neretvanskoj županiji smanjuje se iz godine u godinu, u školskoj 2016/2017. u HNŽ u školske klupe sjelo je 1.919 prvačića. Za razliku od 2015. godine, broj djece je manji za 61, a to je ujedno i najmanji broj djece u posljednjih pet godina.
Prema informacijama kojima se trenutno raspolaže u dvije osnovne škole u Stocu ove godine trebalo bi krenuti 48 prvačića, od toga u školu koja radi po hrvatskom nastavnom planu i programu u školske klupe sjest će samo devet učenika.
U Prvu osnovnu školu u Stocu, koja radi po bosanskom planu i programu ove godine u prvi razred upisano je 39 učenika. Prošle godine iz devetog razreda ispratili su ukupno 45 učenika, što i ne predstavlja bitno smanjenje osnovaca u odnosu na prošle godine, kažu za N1 u ovoj školi.
"U Prvoj O.Š. nema neke velike razlike, još uvijek se vrtimo oko 370-380 učenika. Sad smo pali na 360 što nije neko enormno smanjenje", rekao je Adem Haračić, direktor Prve O.Š. Stolac.
Međutim smanjenje se bilježi u školi koja radi po hrvatskom nastavnom planu i programu, u kojoj teško da će prvačići popuniti i jednu učionicu, jer bi u rujnu samo njih devet trebalo krenuti u prvi razred.
Novinari nisu uspjeli dobiti odgovor od načelnika zašto je u Stocu tako malo učenika. No odgovor je jasan, tvrde Stočani, a leži u činjenici sve većeg odlaska ljudi iz ovog grada, teške ekonomske situacije, nezaposlenosti kao i konstantne opstrukcije lokalnih vlasti.
"Nema radnih mjesta, radna mjesta se ne otvaraju u stolačkoj Općini, pa ljudi idu trbuhom za kruhom, pogotovo Hrvati, građani hrvatske nacionalnosti koji imaju dokumente Hrvatske pa tako u EU su ravnopravna radna snaga. U Stocu trenutno nema nikakvih pokazatelja da će u dogledno vrijeme biti otvoreno barem stotinjak radnih mjesta, normalno je da će ljudi ići tamo gdje mogu bolje živjeti i to je pokazatelj zašto je u ovu godinu upisano tek devet učenika", kazao je Luka Raguž, aktivista.
Iz Stoca odlaze svi. Od prijeratnih mnogobrojnih firmi koje su zapošljavale veliki broj radnika, danas nijedna nije u funkciji. Perspektive, kažu mladi nema, a situacija teško da će biti bolja.
Adnan Zele, član Omladinskog kruga MIZ Stolac je izjavio: "Mladi ljudi koji odlaze studirati u Mostar, Sarajevo, Split, Zagreb. Njima ne pada na pamet da se ovdje vrate, jer znaju kada odlaze da se neće moći zaposliti u Stocu, da za njih ovdje perspektive nema. Mi nemamo čak ni vrtić za malu djecu. Mladi parovi koji dobiju dijete moraju ustati u 6 sati, odvesti dijete u vrtić u Mostar. Za većinu mladih parova to je nezamislivo i u potpunosti ih razumijem zašto odlaze."
Što zbog masovnog iseljavanja obitelji, što zbog manjeg broja novorođenčadi, škole su sve praznije. Na području Općine Stolac po hrvatskom planu i programu radi i Osnovna škola Crnići u koju će biti upisano oko 20-ak učenika.
Za razliku od Stoca, Čapljina bilježi povećanje upisanih prvačića. Naime, ukupno 151 učenik sjest će na jesen u klupe u dvije osnovne škole u Čapljini – Osnovnoj školi ”Vladimir Pavlović” i Osnovnoj školi ”Čapljina”.
Broj prvačića u Hercegovačko-neretvanskoj županiji smanjuje se iz godine u godinu, u školskoj 2016/2017. u HNŽ u školske klupe sjelo je 1.919 prvačića. Za razliku od 2015. godine, broj djece je manji za 61, a to je ujedno i najmanji broj djece u posljednjih pet godina.
