Kod nas poznat i kao “slatki krumpir”, batat je višegodišnja gomoljasta biljka porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. U ljudskoj prehrani je prisutan više od 5000 godina, no tek prije desetak godina se pojavio i u Europi. Danas se najviše proizvodi u Kini i Indoneziji, a konzumira u Americi, Aziji i Africi. Zahvaljujući jednostavnom načinu pripreme, uzgoju, hranjivim i nutritivno-zdravstvenim odlikama, to ukusno korijenasto povrće, puno škroba i slatkastog okusa, posljednjih godina je sve traženije i u Hrvatskoj. Potvrđuje to i Stipan Džolan iz Rovišća, koji je na svom OPG-u počeo batate uzgajati prije dvije godine.
-Kompletan prvi urod batata smo prodali bez problema. Što na našem štandu u Rovišću, što na gradskoj tržnici u Bjelovaru i to je bio pokazatelj da nismo pogriješili kada smo se upustili u proizvodnju ove kulture – kaže Džolan.
Veći prinos
Džolan se uzgojem povrća bavi od 1996. i na oko dva hektara zemlje nema što nema. Sadi i uzgaja gotovo sve vrste kupusnjača, a pod plastenicima ima 1700 kvadratnih metara zemlje. Prije dvije godine odlučio je smanjiti površinu pod krumpirom i posaditi batat.
-Prinos od batata je u odnosu na krumpir veći, a ljudi su ga dosta tražili pa sam odlučio pokušati. U Pakrcu sam nabavio 1500 komada sadnica po 1,5 kn i već u prvom urodu dobio oko 3 kg „slatkog krumpira“ po sadnici. Prinos je bio jako dobar, a interes kupaca za batatom velik – priča nam Džolan.
Iako je u ponudi imao batate različite kvalitete i sorta, od bijelih, žutih i bež, do onih narančastih, ružičastih i ljubičastih, sve ih je prodavao po istoj cijeni, po deset kuna za kilogram. Ovisno o boji, batat se inače razlikuje po vlažnosti i slatkoći.
Zadovoljan urodom i prodajom, Džolan je nastavio s proizvodnjom i lani je ponovo posadio batate, ovaj put s presadnicama koje je sam proizveo.
-Presadnice za ovogodišnju sadnju su sada u plasteniku, a onda idu van u zemlju. Batat se sadi se na foliju i treba dosta vlage. Prva ulaganja u batat su znatna. Ulog je velik, ali ni dobit nije mala – zaključuje naš sugovornik.
Mačkama protiv voluharica
Batat ne traži posebno tretiranje i to mu je velika prednost u odnosu na proizvodnju krumpira. Neće ga ni zlatica, ali hoće voluharice koje jako vole njegov slatkasti okus. Džolanovi su i tome su doskočili – nabavili su šest mačaka i sada su voluharice na njihovom imanju prava rjetkost, čujemo od Stipana i njegove supruge Bibe, koja zajedno s kćeri Sabinom radi na obiteljskom gospodarstvu. Pripomognu im i tri sina, koji su inače zaposleni i rade u Zagrebu.
Mnogobrojne blagodati
Od batata se mogu pripremati razna jela. Priprema se gotovo na isti način kao i krumpir, kuhanjem ili pečenjem. Osim gomolja, za neka jela koristi se i njegovo mlado lišće. Veoma je hranjiv, zbog mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Izvor je vlakana, škroba i vitamina A. Zato se posebice preporuča sportašima i dijabetičarma koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu. Blagotovorno djeluje na debelo crijevo, gušteraču, želudac, bubrege… Neutralizira štetne slobodne radikale, jača imunološki sustav, smanjuje rizik od srčanih bolesti, a nutricionisti ističu i da je beta-karoten iz batata snažan antioksidant odnosno drugim riječima da je odličan u prevenciji raka.
Bjelovarac.hr
-Kompletan prvi urod batata smo prodali bez problema. Što na našem štandu u Rovišću, što na gradskoj tržnici u Bjelovaru i to je bio pokazatelj da nismo pogriješili kada smo se upustili u proizvodnju ove kulture – kaže Džolan.
Veći prinos
Džolan se uzgojem povrća bavi od 1996. i na oko dva hektara zemlje nema što nema. Sadi i uzgaja gotovo sve vrste kupusnjača, a pod plastenicima ima 1700 kvadratnih metara zemlje. Prije dvije godine odlučio je smanjiti površinu pod krumpirom i posaditi batat.
-Prinos od batata je u odnosu na krumpir veći, a ljudi su ga dosta tražili pa sam odlučio pokušati. U Pakrcu sam nabavio 1500 komada sadnica po 1,5 kn i već u prvom urodu dobio oko 3 kg „slatkog krumpira“ po sadnici. Prinos je bio jako dobar, a interes kupaca za batatom velik – priča nam Džolan.
Iako je u ponudi imao batate različite kvalitete i sorta, od bijelih, žutih i bež, do onih narančastih, ružičastih i ljubičastih, sve ih je prodavao po istoj cijeni, po deset kuna za kilogram. Ovisno o boji, batat se inače razlikuje po vlažnosti i slatkoći.
Zadovoljan urodom i prodajom, Džolan je nastavio s proizvodnjom i lani je ponovo posadio batate, ovaj put s presadnicama koje je sam proizveo.
-Presadnice za ovogodišnju sadnju su sada u plasteniku, a onda idu van u zemlju. Batat se sadi se na foliju i treba dosta vlage. Prva ulaganja u batat su znatna. Ulog je velik, ali ni dobit nije mala – zaključuje naš sugovornik.
Mačkama protiv voluharica
Batat ne traži posebno tretiranje i to mu je velika prednost u odnosu na proizvodnju krumpira. Neće ga ni zlatica, ali hoće voluharice koje jako vole njegov slatkasti okus. Džolanovi su i tome su doskočili – nabavili su šest mačaka i sada su voluharice na njihovom imanju prava rjetkost, čujemo od Stipana i njegove supruge Bibe, koja zajedno s kćeri Sabinom radi na obiteljskom gospodarstvu. Pripomognu im i tri sina, koji su inače zaposleni i rade u Zagrebu.
Mnogobrojne blagodati
Od batata se mogu pripremati razna jela. Priprema se gotovo na isti način kao i krumpir, kuhanjem ili pečenjem. Osim gomolja, za neka jela koristi se i njegovo mlado lišće. Veoma je hranjiv, zbog mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Izvor je vlakana, škroba i vitamina A. Zato se posebice preporuča sportašima i dijabetičarma koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu. Blagotovorno djeluje na debelo crijevo, gušteraču, želudac, bubrege… Neutralizira štetne slobodne radikale, jača imunološki sustav, smanjuje rizik od srčanih bolesti, a nutricionisti ističu i da je beta-karoten iz batata snažan antioksidant odnosno drugim riječima da je odličan u prevenciji raka.
Bjelovarac.hr
