Za mnoge koji drže koke nosilje veliki problem predstavlja neujednačenost u krupnoći i kvalitetu proizvedenih jaja.
Visok procenat sitnih i neuglednih jaja koje snese jato nosilja mnogi proizvođači smatraju prirodnom pojavom i rasnom odlikom držanih nosilja, pa iako to bitno umanjuje rentabilnost proizvodnje, oni se jednostavno mire s tom pojavom.
Međutim, bez obzira na rasu nosilja, svaki uzgajivač može utjecati na ukupnu nosivost, veću krupnoću i ujednačenost u veličini proizvedenih jaja.
Krupnoća jaja
Krupnoća jaja prvobitno zavisi od sadržaja proteina u obroku nosilja, a zatim i od osvijetljenosti i temperature u živinarniku.
Neujednačenost krupnoće proizvedenih jaja najčešće je posljedica nedovoljnog snabdijevanja nosilja proteinima. Pošto se pravilnim doziranjem proteina postiže bolje iskorištavanje hrane, njihov nedostatak u ishrani prvobitno dovodi do slabijeg iskorištavanja hraniva, onda i do smanjenja jajne mase i konačno do pada visine nosivosti.
Količinom sirovog proteina od 14 do 20 grama u dnevnim obrocima nosilje postižu pozitivan efekt u boljoj iskorištenosti hraniva, postiže se veća nosivost i krupnoća jaja.
Temperatura i osvijetljenost živinarnika
Pored ishrane i drugi faktori utiču na nosivost a to su optimalna temperatura i osvijetljenost živinarnika.
Dužina osvjetljenja za koke nosilje treba da bude od 12 do 14 sati dnevno.
U toku faze nosivosti treba mijenjati dužinu osvjetljenja, tako da je ona na samom početku nosivosti kraća pa se postepeno produžava.
Optimalna temperatura za nosilje kreće se u širokom rasponu od 10 do 20 stupnjeva.
Maksimalna nosivost postiže se pri temperaturama u živinarniku između 13 i 16 stupnjeva, dok za maksimalnu jajnu masu tj. krupnoću jaja najviše odgovara temperatura od oko 10 stupnjeva.
Najbolja iskorištenost hrane kod nosilja se postiže kada je temperatura u živinarniku između 18 do 19 stupnjeva.
Kombinirajući sve ove čimbenike koji utječu na ukupnu nosivost i krupnoću jaja, moguće je postići i željene efekte a samim tim i veću rentabilnost u proizvodnji jaja, prenosi Agrosavjet.
Visok procenat sitnih i neuglednih jaja koje snese jato nosilja mnogi proizvođači smatraju prirodnom pojavom i rasnom odlikom držanih nosilja, pa iako to bitno umanjuje rentabilnost proizvodnje, oni se jednostavno mire s tom pojavom.
Međutim, bez obzira na rasu nosilja, svaki uzgajivač može utjecati na ukupnu nosivost, veću krupnoću i ujednačenost u veličini proizvedenih jaja.
Krupnoća jaja
Krupnoća jaja prvobitno zavisi od sadržaja proteina u obroku nosilja, a zatim i od osvijetljenosti i temperature u živinarniku.
Neujednačenost krupnoće proizvedenih jaja najčešće je posljedica nedovoljnog snabdijevanja nosilja proteinima. Pošto se pravilnim doziranjem proteina postiže bolje iskorištavanje hrane, njihov nedostatak u ishrani prvobitno dovodi do slabijeg iskorištavanja hraniva, onda i do smanjenja jajne mase i konačno do pada visine nosivosti.
Količinom sirovog proteina od 14 do 20 grama u dnevnim obrocima nosilje postižu pozitivan efekt u boljoj iskorištenosti hraniva, postiže se veća nosivost i krupnoća jaja.
Temperatura i osvijetljenost živinarnika
Pored ishrane i drugi faktori utiču na nosivost a to su optimalna temperatura i osvijetljenost živinarnika.
Dužina osvjetljenja za koke nosilje treba da bude od 12 do 14 sati dnevno.
U toku faze nosivosti treba mijenjati dužinu osvjetljenja, tako da je ona na samom početku nosivosti kraća pa se postepeno produžava.
Optimalna temperatura za nosilje kreće se u širokom rasponu od 10 do 20 stupnjeva.
Maksimalna nosivost postiže se pri temperaturama u živinarniku između 13 i 16 stupnjeva, dok za maksimalnu jajnu masu tj. krupnoću jaja najviše odgovara temperatura od oko 10 stupnjeva.
Najbolja iskorištenost hrane kod nosilja se postiže kada je temperatura u živinarniku između 18 do 19 stupnjeva.
Kombinirajući sve ove čimbenike koji utječu na ukupnu nosivost i krupnoću jaja, moguće je postići i željene efekte a samim tim i veću rentabilnost u proizvodnji jaja, prenosi Agrosavjet.
