World Economic Forum u nedavno objavljenom članku izvještava o potrebi za poduzimanjem žurnih mjera protiv razornih posljedica promjene globalne klime. U nastavku prenosimo dijelove objavljenog teksta.
Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost. No planet već danas trpi posljedice klimatskih promjena.
Globalna srednja stopa rasta razine mora povisila se za 50 posto u posljednja dva desetljeća. Temperature su 2017. godine u nekim područjima, od Kalifornije do Vijetnama, već dosegle najviše razine u povijesti. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene.
Posljedice i mjere za zaštitu od klimatskih promjena
U novom je otvorenom pismu šest istaknutih znanstvenika i diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih naroda za klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, napisalo da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgori učinci klimatskih promjena. Pismo objavljeno 28. lipnja potiče vlade, poduzeća, znanstvenike i građane da se već sada počnu baviti svjetskim emisijama stakleničkih plinova.
Ako se emisije mogu trajno sniziti do 2020. godine, globalne temperature vjerojatno će izbjeći dostizanje praga nakon kojeg više nema povratka, napisali su. Navedene pogubne posljedice uključivale bi brzo krčenje šuma, poplave zbog porasta razina mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle opustošiti poljoprivredu i pogoditi život na obalama, gdje živi većina ljudi.
Plan koji predlažu znanstvenici uključuje šest ciljeva za 2020. godinu:
- Povećanje obnovljive energije na 30 posto upotrebe električne energije.
- Izrada nacrta planova za gradove i države za odbacivanje energije od fosilnih goriva do 2050. godine, s financiranjem od 30 milijardi dolara godišnje.
- Pobrinuti se za to da je 15 posto svih novih prodanih vozila električno.
- Smanjiti neto emisije nastale krčenjem šuma.
- Objaviti plan za prepolovljavanje emisija koje nastaju krčenjem šuma prije 2050. godine.
- Potaknuti financijski sektor na izdavanje više "zelenih obveznica" vezanih uz pokušaje ublažavanja učinka klimatskih promjena.
- Zajednička borba
Ciljevi pisma nisu u skladu s prioritetima administracije američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koja je naznačila da joj klimatske promjene nisu bitno pitanje na dnevnom redu. Naime, na početku lipnja, predsjednik Trump najavio je da će se 2019. godine Sjedinjene Američke Države povući iz Pariškog sporazuma koji postavlja nacionalna mjerila za ograničenje emisija stakleničkih plinova.
Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija plinova i na ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade.
"Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine. To traži znanost, a u skladu je i sa zaštitom UN-ovih ciljeva održivoga razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva", rekla je Figueres u objavi za tisak."Ovaj golemi izazov poklapa se s nezabilježenom otvorenošću spram samoinicijativnog djelovanja od strane podnacionalnih vlada unutar SAD-a, vlada na svim razinama izvan SAD-a i privatnog sektora općenito. Prilika koju smo dobili tijekom sljedeće četiri godine jedinstvena je u povijesti", zaključuje Figueres.
Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost. No planet već danas trpi posljedice klimatskih promjena.
Globalna srednja stopa rasta razine mora povisila se za 50 posto u posljednja dva desetljeća. Temperature su 2017. godine u nekim područjima, od Kalifornije do Vijetnama, već dosegle najviše razine u povijesti. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene.
Posljedice i mjere za zaštitu od klimatskih promjena
U novom je otvorenom pismu šest istaknutih znanstvenika i diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih naroda za klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, napisalo da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgori učinci klimatskih promjena. Pismo objavljeno 28. lipnja potiče vlade, poduzeća, znanstvenike i građane da se već sada počnu baviti svjetskim emisijama stakleničkih plinova.
Ako se emisije mogu trajno sniziti do 2020. godine, globalne temperature vjerojatno će izbjeći dostizanje praga nakon kojeg više nema povratka, napisali su. Navedene pogubne posljedice uključivale bi brzo krčenje šuma, poplave zbog porasta razina mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle opustošiti poljoprivredu i pogoditi život na obalama, gdje živi većina ljudi.
Plan koji predlažu znanstvenici uključuje šest ciljeva za 2020. godinu:
- Povećanje obnovljive energije na 30 posto upotrebe električne energije.
- Izrada nacrta planova za gradove i države za odbacivanje energije od fosilnih goriva do 2050. godine, s financiranjem od 30 milijardi dolara godišnje.
- Pobrinuti se za to da je 15 posto svih novih prodanih vozila električno.
- Smanjiti neto emisije nastale krčenjem šuma.
- Objaviti plan za prepolovljavanje emisija koje nastaju krčenjem šuma prije 2050. godine.
- Potaknuti financijski sektor na izdavanje više "zelenih obveznica" vezanih uz pokušaje ublažavanja učinka klimatskih promjena.
- Zajednička borba
Ciljevi pisma nisu u skladu s prioritetima administracije američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koja je naznačila da joj klimatske promjene nisu bitno pitanje na dnevnom redu. Naime, na početku lipnja, predsjednik Trump najavio je da će se 2019. godine Sjedinjene Američke Države povući iz Pariškog sporazuma koji postavlja nacionalna mjerila za ograničenje emisija stakleničkih plinova.
Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija plinova i na ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade.
"Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine. To traži znanost, a u skladu je i sa zaštitom UN-ovih ciljeva održivoga razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva", rekla je Figueres u objavi za tisak."Ovaj golemi izazov poklapa se s nezabilježenom otvorenošću spram samoinicijativnog djelovanja od strane podnacionalnih vlada unutar SAD-a, vlada na svim razinama izvan SAD-a i privatnog sektora općenito. Prilika koju smo dobili tijekom sljedeće četiri godine jedinstvena je u povijesti", zaključuje Figueres.
