Tri su osnovne vrste masnih kiselina: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline. Masti u hrani se obično nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, naročito one biljnog podrijetla, sadrže veći udio nezasićenih dok životinjske (meso, mliječni proizvodi i jaja)obično sadrže više zasićenih masnoća.Najbolji izvor jednostruko nezasićenih masnih kiselina svakako je maslinovo ulje. Višestruko nezasićene masne kiseline su i esencijalne masne kiseline, što znači da ih organizam ne može sintetizirati, a prisutne su u ribljem ulju, ribi, suncokretovom te sojinom ulju.
Masti imaju nekoliko bitnih uloga u organizmu:
-omogućuju apsorpciju vitamina topljivih u mastima (vitamini A, D, E i K) tijekom probave
-imaju i zaštitnu funkciju za određene vitalne organe i zglobove, štite ljudski organizam od naglih temperaturnihpromjena i prekomjernog gubitka topline, imaju zaštitnu ulogu za fetus itd.
-neizostavan su dio pravilne prehrane, ali treba ograničiti njihov unos u skladu s preporukama
U pravilu, unos masti ne bi trebao prelaziti 30 % ukupnog dnevnogenergetskog unosa. U prehrani bi trebalo biti zastupljeno manje od 8% zasićenih masnih kiselina, barem 10% jednostruko nezasićenih i do 10% višestruko nezasićenih masnih kiselina (uz poseban naglasak na omega-3).
Stručnjaci navode kako je za zdravlje srca i krvnih žila važnija vrsta masti nego količina koju unosimo.
Novija istraživanja pokazuju da svinjska mast nije samo bogata zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, nego uz oko 40% zasićenih masti, sadrži i oko 50% mononezasićenih masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije. Svinjska mast sadrži i korisne masnoće poput konjugirane linolne kiseline te vitamine topljive u mastima (A, D, E, K).
Svinjska mast ima višu točku dimljenja od drugih masti, između 140 i 200ºC, zbog čega se hrana na njoj kraće prži, hrana apsorbira manje masti,a jelima dajeposebnu aromu i teksturu. Zbog toga se koristi za pripremu peciva i delikatesa od dizanog tijesta jer će dati nježnu i hrskavu koru. Osim u pripremi jela,mnoge na djetinjstvo podsjeća kriška kruha namazana svinjskom mašću, blago posoljena i po želji posuta češnjakom i crvenom paprikom.
I opet napominjemo da u svemu tome trebamo uživati umjereno!
Velik broj epidemioloških studija utvrdio je povezanost između unosa zasićenih masnih kiselina i rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ukupna razina kolesterola odnosno razina LDL kolesterola u serumu je veća što je unos zasićenih masnih kiselina veći. Zbog sadržaja zasićenih masnoća i kolesterola, vjeruje se da svinjska mast može pridonijeti riziku od bolesti srca i krvožilnog sustava.
Međutim, nije svejedno hoćete li kuhati na industrijskoj ili tzv. domaćoj masti. Domaća je dobivena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja. Njezina kvaliteta ovisi o dijelu sala koje se topi, no najviše o vrsti svinje kao i tome kako je ona hranjena. Jasno je da će svinja koja jede prirodnu hranu i živi na poluotvorenom prostoru dati znatno kvalitetniju mast nego ona hranjena stočnom hranom i čija je mast industrijski tretirana.
I tako se i u ovom slučaju vraćamo na najvažniju smjernicu u prehrani – važno je biti umjeren i hraniti se raznoliko, a svrstavanje namirnica na dobre i loše sasvim je nepotrebno.
moj.ba
Masti imaju nekoliko bitnih uloga u organizmu:
-omogućuju apsorpciju vitamina topljivih u mastima (vitamini A, D, E i K) tijekom probave
-imaju i zaštitnu funkciju za određene vitalne organe i zglobove, štite ljudski organizam od naglih temperaturnihpromjena i prekomjernog gubitka topline, imaju zaštitnu ulogu za fetus itd.
-neizostavan su dio pravilne prehrane, ali treba ograničiti njihov unos u skladu s preporukama
U pravilu, unos masti ne bi trebao prelaziti 30 % ukupnog dnevnogenergetskog unosa. U prehrani bi trebalo biti zastupljeno manje od 8% zasićenih masnih kiselina, barem 10% jednostruko nezasićenih i do 10% višestruko nezasićenih masnih kiselina (uz poseban naglasak na omega-3).
Stručnjaci navode kako je za zdravlje srca i krvnih žila važnija vrsta masti nego količina koju unosimo.
Novija istraživanja pokazuju da svinjska mast nije samo bogata zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, nego uz oko 40% zasićenih masti, sadrži i oko 50% mononezasićenih masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije. Svinjska mast sadrži i korisne masnoće poput konjugirane linolne kiseline te vitamine topljive u mastima (A, D, E, K).
Svinjska mast ima višu točku dimljenja od drugih masti, između 140 i 200ºC, zbog čega se hrana na njoj kraće prži, hrana apsorbira manje masti,a jelima dajeposebnu aromu i teksturu. Zbog toga se koristi za pripremu peciva i delikatesa od dizanog tijesta jer će dati nježnu i hrskavu koru. Osim u pripremi jela,mnoge na djetinjstvo podsjeća kriška kruha namazana svinjskom mašću, blago posoljena i po želji posuta češnjakom i crvenom paprikom.
I opet napominjemo da u svemu tome trebamo uživati umjereno!
Velik broj epidemioloških studija utvrdio je povezanost između unosa zasićenih masnih kiselina i rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ukupna razina kolesterola odnosno razina LDL kolesterola u serumu je veća što je unos zasićenih masnih kiselina veći. Zbog sadržaja zasićenih masnoća i kolesterola, vjeruje se da svinjska mast može pridonijeti riziku od bolesti srca i krvožilnog sustava.
Međutim, nije svejedno hoćete li kuhati na industrijskoj ili tzv. domaćoj masti. Domaća je dobivena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja. Njezina kvaliteta ovisi o dijelu sala koje se topi, no najviše o vrsti svinje kao i tome kako je ona hranjena. Jasno je da će svinja koja jede prirodnu hranu i živi na poluotvorenom prostoru dati znatno kvalitetniju mast nego ona hranjena stočnom hranom i čija je mast industrijski tretirana.
I tako se i u ovom slučaju vraćamo na najvažniju smjernicu u prehrani – važno je biti umjeren i hraniti se raznoliko, a svrstavanje namirnica na dobre i loše sasvim je nepotrebno.
moj.ba
