Eksperimentalni virus koji ubija rak prvi put primijenjen je na ljudskom pacijentu, a liječnici vjeruju da će testiranje dovesti do uspješne terapije protiv zloćudnih tumora u ljudskim tijelima, objavila je Srna.
Kandidat za lijek, nazvan "Cf33-hNIS" - Vaxinia, je onkolitički virus. To je genetski modificirani virus boginja dizajniran da selektivno inficira i ubija stanice raka, a pritom da poštedi zdrave stanice.
Suproizvođači ovog lijeka - Centar za njegu i istraživanje raka City of Hope u Los Angelesu i australijska biotehnološka kompanija Imugene objavili su da je u tijeku prvo kliničko ispitivanje na ljudskim pacijentima.
Modificirani virus boginja djeluje tako što ulazi u stanice i razmnožava se. Na kraju, zaražena stanica puca oslobađajući tisuće novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulirajući imunološki sustav da napadne obližnje stanice raka.
Prethodna istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da lijek može iskoristiti imunološki sustav na ovaj način za lov i uništavanje stanica raka, ali do sada nije bio testiran na ljudima.
U kompaniji City of Hope navode da je prethodno istraživanje pokazalo da onkolitički virusi mogu stimulirati imunološki sustav da odgovori na rak i ubije ga, kao i da stimulira imunološki sustav da bude osjetljiviji na druge imunoterapije.
"Vjerujemo da `Cf33-hNIS` ima potencijal da poboljša ishode za naše pacijente", ističu u ovoj kompaniji.
Oslobađanje tog potencijala najprije će ovisiti o tome hoće li se pokazati da je virus - lijek siguran za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja koncentrirati na sigurnost, sigurnost i podnošljivost lijeka za pacijenta.
Očekuje se da će testiranje uključiti ukupno 100 pacijenata, od kojih će svaki biti punoljetan s metastatskim ili uznapredovalim solidnim tumorima koji je prethodno isprobao barem dvije prethodne linije standardnog liječenja.
Nakon što se uključe u ispitivanje, ti pacijenti će primati niske doze eksperimentalnog liječenja putem direktne injekcije ili intravenozno.
Ako rani rezultati budu uspješni, a "Cf33-hNIS" bude smatran sigurnim i dobro podnošljivim lijekom, dodatni testovi istražit će kako se lijek spaja s postojećim tretmanom antitijela koji se koristi u imunoterapiji raka.
Kandidat za lijek, nazvan "Cf33-hNIS" - Vaxinia, je onkolitički virus. To je genetski modificirani virus boginja dizajniran da selektivno inficira i ubija stanice raka, a pritom da poštedi zdrave stanice.
Suproizvođači ovog lijeka - Centar za njegu i istraživanje raka City of Hope u Los Angelesu i australijska biotehnološka kompanija Imugene objavili su da je u tijeku prvo kliničko ispitivanje na ljudskim pacijentima.
Modificirani virus boginja djeluje tako što ulazi u stanice i razmnožava se. Na kraju, zaražena stanica puca oslobađajući tisuće novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulirajući imunološki sustav da napadne obližnje stanice raka.
Prethodna istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da lijek može iskoristiti imunološki sustav na ovaj način za lov i uništavanje stanica raka, ali do sada nije bio testiran na ljudima.
U kompaniji City of Hope navode da je prethodno istraživanje pokazalo da onkolitički virusi mogu stimulirati imunološki sustav da odgovori na rak i ubije ga, kao i da stimulira imunološki sustav da bude osjetljiviji na druge imunoterapije.
"Vjerujemo da `Cf33-hNIS` ima potencijal da poboljša ishode za naše pacijente", ističu u ovoj kompaniji.
Oslobađanje tog potencijala najprije će ovisiti o tome hoće li se pokazati da je virus - lijek siguran za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja koncentrirati na sigurnost, sigurnost i podnošljivost lijeka za pacijenta.
Očekuje se da će testiranje uključiti ukupno 100 pacijenata, od kojih će svaki biti punoljetan s metastatskim ili uznapredovalim solidnim tumorima koji je prethodno isprobao barem dvije prethodne linije standardnog liječenja.
Nakon što se uključe u ispitivanje, ti pacijenti će primati niske doze eksperimentalnog liječenja putem direktne injekcije ili intravenozno.
Ako rani rezultati budu uspješni, a "Cf33-hNIS" bude smatran sigurnim i dobro podnošljivim lijekom, dodatni testovi istražit će kako se lijek spaja s postojećim tretmanom antitijela koji se koristi u imunoterapiji raka.
