Usporedo s negiranjem postojanja bilo kakvog dogovora o ovoj presudi i načinu biranja članova Predsjedništva BiH, u utorak su lideri SDP-a i SDA Zlatko Lagumdžija i Sulejman Tihić razmijenili teške optužbe. Lagumdžija je Tihića optužio da navodnim dogovorom s liderom HDZ BiH Draganom Čovićem ide na podjelu BiH na tri dijela. Tihić je Lagumdžijine optužbe ocijenio zlonamjernim te naglasio da se protivljenjem bilo kakvim rješenjima lider SDP-a zapravo zalaže za odgađanje općih izbora 2014. godine.
Reagirajući na "dogovor" Tihić - Čović, Lagumdžija nije htio nagađati je li moguć sporazum domaćih lidera prije odlaska u Brisel 1. listopada.
- Izgubili smo skoro mjesec u najavama Tihića i Čovića da će napraviti dogovor. Jedino onda što ostaje kao realna sumnja je da su oni ovo sve radili zato što ih dogovor nikad ne zanima i po principu što gore - to bolje žele nam ponovo pojesti vrijeme ne bi li stvar ostala na svom mjestu - naglasio je Lagumdžija.
Tihić je odgovorio da "Lagumdžija očito nije pročitao sadržaj rješenja".
- Nema govora ni o kakvim podjelama FBiH, nema treće izborne jedinice. Sve druge Lagumdžijine ocjene su stvarno paušalne i politikantske, zlonamjerne, izgovorene sa željom da se ne riješi ovaj problem i da BiH ne aplicira za kandidatski status u EU - izjavio je Tihić za Anadoliju.
S Čovićem je, tvrdi, razgovarao u prošli četvrtak u četiri oka, kada je "postignut visok stupanj suglasnosti, no sačekat će i konačan dogovor''.
Pozivajući se na izjave lidera SDA, pojedini mediji u ponedjeljka su objavili da su Čović i Tihić dogovorili direktan izbor dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH, koja bi bila jedna izborna jedinica, ali bi se pri obračunavanju broja glasova formirala dva izborna područja s po pet županija. Svako bi mogao biti kandidiran za ove funkcije, što i nalaže presuda Suda u Strasbourgu u slučaju "Sejdić i Finci", svi birači bi mogli glasati za sve kandidate, ali u konačnici oba člana Predsjedništva ne bi mogla biti iz istog izbornog područja niti iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz kategorije "ostalih".
Čović je jučer ustvrdio da s Tihićem nije postigao nikakav dogovor jer "nikakvog sastanka nije ni bilo".
- Tek trebamo utvrditi u koju svrhu su ove analize plasirane kao naš dogovor. Naše delegacije bi tek u ponedjeljak trebale razgovarati o svemu. Mi na taj sastanak sa SDA idemo s dva prijedloga rješenja za izbor članova Predsjedništva BiH koji su po principima slični ovome što je plasirano, ali su po sadržaju potpuno različiti - ustvrdio je Čović, koji je odbacio mogućnost da su on i Tihić ipak bili dogovorili rješenja, ali su ih "povukli" nakon što je SDP BiH, kao najjača stranka u FBiH, "osuo paljbu" po njima.
HDZ BiH, istaknuo je Čović, predlaže indirektan izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH, ali i direktan na način da Federacija ima 10 podizbornih jedinica. Ključni uvjet, ponovio je, jest rješenje koje će onemogućiti da jedan narod drugome bira predstavnike u vlasti.
- U javnost je prerano izašlo da je dogovoreno nešto o čemu Tihić i ja nismo ni razgovarali - ponovio je Čović, koji je uvjeren da će o europskom uvjetu BiH, odnosno o presudi "Sejdić i Finci", domaći lideri ipak postići dogovor prije 1. listopada i odlaska na sastanak sa Stefanom Fileom, komesarom EU za proširenje.
Da Tihić i Čović nisu postigli dogovor o ovom pitanju u utorak je ustvrdio i Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA, naglašavajući da je ono što je objavljeno kao sporazum zapravo samo jedan od modela njegove stranke za rješavanje problema izbora članova Predsjedništva BiH.
- To nije tekst dogovora jer nikakvog dogovora ni nema. Taj objavljeni model podrazumijeva direktan izbor i simetrična rješenja u oba entiteta. Nema treće izborne jedinice i trećeg entiteta jer su Bošnjaci većina u oba izborna područja koja bi se formirala tek pri obračunu broja glasova i koja su sastavljena od po pet županija - precizirao je Genjac. I on je odbacio spekulacije da su HDZ BiH i SDA svoj dogovor povukle nakon što je SDP kritizirao navodno usuglašena rješenja koja "dijele BiH".
Čović je napomenuo da od predstojećeg sastanka s delegacijom SDA zavisi rješavanje mnogih problema, od Mostara, funkcioniranja županija do uspostave dugoročnih partnerskih odnosa ovih stranaka. Za slučaj "Sejdić i Finci", podcrtao je, nije dovoljan sporazum dvije stranke, nego šira suglasnost budući da je za promjenu Ustava BiH u parlamentu potrebna dvotrećinska podrška.
- Uvjeren sam, čim postignemo širi dogovor u FBiH, da će to biti podržano i od stranaka u RS, koje samo na nas i čekaju, jer imaju svoj stav o direktnom izboru jednog člana Predsjedništva iz ovog entiteta - kazao je Čović.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, rekao je da je po pitanju rješavanja problema "Sejdić i Finci" za RS prihvatljiv svaki dogovor partnera u FBiH za probleme u tom entitetu.
- Čuo sam razne spekulacije, s nekim od lidera u FBiH sam se i čuo, ali nemam potvrdu definitivnog dogovora -rekao je on.
Željko Komšić, lider Demokratske fronte, ocijenio je da je Tihić, dogovarajući s Čovićem, "ishitreno ocijenio da je došao trenutak da se lagano i bez većih problema krene u legalizaciju koncepta trećeg entiteta i da je ovo pravi trenutak da se napravi prvi korak". Komšić smatra da je ovo Tihiću prilika da se ponovo i strancima predstavi kao "stabilizirajući, konstruktivni političar" koji je sposoban postići dogovor.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, jedan od apelanata pred Sudom u Strasbourgu, smatra da postoji mogućnost da političari iz BiH u narednih 12 dana postignu dogovor o sprovođenju odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", iako to nisu uradili u tri i pol godine.
- Bilo bi vrlo loše ako EU 1. listopada utvrdi da BiH ne ispunjava osnove Europske konvencije o ljudskim pravima i da zbog toga ne zaslužuje da bude ni kandidat za članstvo u EU - rekao je Finci.
Kaže da je za sprovođenje presude zadovoljavajuća svaka opcija koja omogućava svim građanima da se kandidiraju na izborima.
Dogovor SDA i HDZ BiH o implementaciji odluke "Sejdić i Finci" u FBiH uvažava stav partija iz RS da član Predsjedništva BiH iz RS bude direktno biran, rekao je Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a.
Međutim, on je upozorio da je iz onoga što je o dogovoru objavljeno u medijima vidljivo da u detaljima postoji dosta problema.
- Što ako Željko Komšić dobije većinu u bošnjačkom biračkom tijelu - upitao je Radojičić, ukazujući na dio dogovora koji se odnosi na izbornu jedinicu u FBiH koja bi se sastojala iz dva dijela i način biranja kandidata iz te dvije podjedinice.
