Od mnogih mogućih čimbenika okoliša, tek o nekolicini se tako temeljito proučavalo ili raspravljalo kao o našoj prehrani. Ograničenje kalorija, na primjer, jedno je područje koje se istražuje.
Čini se da dosadašnja istraživanja pokazuju da ograničavanje kalorija može produžiti životni vijek, barem kod malih stvorenja. Ali, ono što djeluje na miševe ne mora nužno djelovati na ljude. Ono što jedemo, za razliku od toga koliko jedemo, također je vruća tema za proučavanje, a konzumacija mesa često se stavlja pod mikroskop.
Istraživanje koje je pratilo gotovo 100.000 Amerikanaca tijekom pet godina pokazalo je da je manje vjerojatno da će ljudi koji ne jedu meso umrijeti - iz nekog razloga - tijekom razdoblja istraživanja prije od onih koji jedu meso. Taj je učinak bio osobito uočljiv kod muškaraca.
Neke meta-analize, koje kombiniraju i ponovno analiziraju podatke iz nekoliko istraživanja, također su pokazale da je prehrana s niskim udjelom mesa povezana s većom dugovječnošću i da što se osoba dulje pridržava prehrane bez mesa, veći je benefit. Međutim, u tome se ne slažu sva istraživanja.
Neka pokazuju vrlo malu ili čak nikakvu razliku u dugovječnosti između onih koji jedu meso i onih koji ne jedu meso. Ono što je jasno dokazano jest da prehrana bez mesa može smanjiti rizik od razvoja zdravstvenih problema, poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka pa čak i raka. Postoje neki dokazi koji ukazuju na to da veganska prehrana možda nudi dodatnu zaštitu veću od standardne vegetarijanske prehrane, piše miss7.
Ove nalaze daleko je lakše tumačiti jer izvještavaju o stvarnom događaju dijagnosticiranja zdravstvenog problema, a ne o smrti iz bilo kojeg razloga. Dakle, možemo li s pouzdanjem reći da će ti izbjegavanje mesa produžiti životni vijek? Jednostavan odgovor je: ne još.
Problem s dugovječnošću
Prva stvar koja je jasna je da, u usporedbi s većinom drugih stvorenja, ljudi žive jako dugo. Zbog toga je vrlo teško pokrenuti istraživanja koje mjere učinak bilo čega na dugovječnost (teško ćeš pronaći znanstvenika spremnog čekati 90 godina da završi istraživanje).
Umjesto toga, znanstvenici se ili osvrću na postojeću zdravstvenu evidenciju ili zapošljavaju volontere za istraživanja koje koriste kraća vremenska razdoblja, mjereći stope smrtnosti i tražeći u kojoj će skupini u prosjeku pojedinci vjerojatno prvi umrijeti.
Na temelju ovih podataka nastaju tvrdnje o učinku određenih aktivnosti na dugovječnost, uključujući izbjegavanje mesa.
Ovaj smo odgovor trebali: koliko mesa je zapravo (ne)zdravo jesti? S ovim pristupom postoje problemi. Prvo, pronalaženje veze između dvije stvari, poput jedenja mesa i rane smrti, ne mora nužno značiti da je jedno uzrokovalo drugo. Drugim riječima: korelacija nije jednaka uzročnosti.
Može se činiti da su vegetarijanstvo i dugovječnost povezani, ali druga varijabla može objasniti vezu. Moguće je da vegetarijanci više vježbaju, manje puše i piju manje alkohola od svojih kolega koji jedu meso, na primjer.
Istraživanja prehrane također se oslanjaju na to da volonteri točno i istinito bilježe unos hrane. Ali, to se ne može uzeti zdravo za gotovo. Istraživanja su pokazala da ljudi imaju tendenciju podcjenjivati unos kalorija i precjenjivati unos zdrave hrane.
Bez stvarne kontrole prehrane skupina ljudi i mjerenja koliko žive, teško je imati apsolutno povjerenje u nalaze.
Dakle, trebamo li izbjegavati meso za dug i zdrav život? Ključ zdravog starenja vjerojatno leži u kontroli našeg okoliša, uključujući i ono što jedemo.
Iz dostupnih dokaza moguće je da prehrana bez mesa može tome pridonijeti te da bi izbjegavanje mesa u tvojoj prehrani zasigurno moglo povećati tvoje šanse za izbjegavanje bolesti s godinama. Ali, zasigurno postoje i dokazi koji ukazuju na to da bi ovo zaista moglo funkcionirati - zajedno s izbjegavanjem nekih jasnijih rizika za dugovječnost, uključujući pušenje.
Čini se da dosadašnja istraživanja pokazuju da ograničavanje kalorija može produžiti životni vijek, barem kod malih stvorenja. Ali, ono što djeluje na miševe ne mora nužno djelovati na ljude. Ono što jedemo, za razliku od toga koliko jedemo, također je vruća tema za proučavanje, a konzumacija mesa često se stavlja pod mikroskop.
Istraživanje koje je pratilo gotovo 100.000 Amerikanaca tijekom pet godina pokazalo je da je manje vjerojatno da će ljudi koji ne jedu meso umrijeti - iz nekog razloga - tijekom razdoblja istraživanja prije od onih koji jedu meso. Taj je učinak bio osobito uočljiv kod muškaraca.
Neke meta-analize, koje kombiniraju i ponovno analiziraju podatke iz nekoliko istraživanja, također su pokazale da je prehrana s niskim udjelom mesa povezana s većom dugovječnošću i da što se osoba dulje pridržava prehrane bez mesa, veći je benefit. Međutim, u tome se ne slažu sva istraživanja.
Neka pokazuju vrlo malu ili čak nikakvu razliku u dugovječnosti između onih koji jedu meso i onih koji ne jedu meso. Ono što je jasno dokazano jest da prehrana bez mesa može smanjiti rizik od razvoja zdravstvenih problema, poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka pa čak i raka. Postoje neki dokazi koji ukazuju na to da veganska prehrana možda nudi dodatnu zaštitu veću od standardne vegetarijanske prehrane, piše miss7.
Ove nalaze daleko je lakše tumačiti jer izvještavaju o stvarnom događaju dijagnosticiranja zdravstvenog problema, a ne o smrti iz bilo kojeg razloga. Dakle, možemo li s pouzdanjem reći da će ti izbjegavanje mesa produžiti životni vijek? Jednostavan odgovor je: ne još.
Problem s dugovječnošću
Prva stvar koja je jasna je da, u usporedbi s većinom drugih stvorenja, ljudi žive jako dugo. Zbog toga je vrlo teško pokrenuti istraživanja koje mjere učinak bilo čega na dugovječnost (teško ćeš pronaći znanstvenika spremnog čekati 90 godina da završi istraživanje).
Umjesto toga, znanstvenici se ili osvrću na postojeću zdravstvenu evidenciju ili zapošljavaju volontere za istraživanja koje koriste kraća vremenska razdoblja, mjereći stope smrtnosti i tražeći u kojoj će skupini u prosjeku pojedinci vjerojatno prvi umrijeti.
Na temelju ovih podataka nastaju tvrdnje o učinku određenih aktivnosti na dugovječnost, uključujući izbjegavanje mesa.
Ovaj smo odgovor trebali: koliko mesa je zapravo (ne)zdravo jesti? S ovim pristupom postoje problemi. Prvo, pronalaženje veze između dvije stvari, poput jedenja mesa i rane smrti, ne mora nužno značiti da je jedno uzrokovalo drugo. Drugim riječima: korelacija nije jednaka uzročnosti.
Može se činiti da su vegetarijanstvo i dugovječnost povezani, ali druga varijabla može objasniti vezu. Moguće je da vegetarijanci više vježbaju, manje puše i piju manje alkohola od svojih kolega koji jedu meso, na primjer.
Istraživanja prehrane također se oslanjaju na to da volonteri točno i istinito bilježe unos hrane. Ali, to se ne može uzeti zdravo za gotovo. Istraživanja su pokazala da ljudi imaju tendenciju podcjenjivati unos kalorija i precjenjivati unos zdrave hrane.
Bez stvarne kontrole prehrane skupina ljudi i mjerenja koliko žive, teško je imati apsolutno povjerenje u nalaze.
Dakle, trebamo li izbjegavati meso za dug i zdrav život? Ključ zdravog starenja vjerojatno leži u kontroli našeg okoliša, uključujući i ono što jedemo.
Iz dostupnih dokaza moguće je da prehrana bez mesa može tome pridonijeti te da bi izbjegavanje mesa u tvojoj prehrani zasigurno moglo povećati tvoje šanse za izbjegavanje bolesti s godinama. Ali, zasigurno postoje i dokazi koji ukazuju na to da bi ovo zaista moglo funkcionirati - zajedno s izbjegavanjem nekih jasnijih rizika za dugovječnost, uključujući pušenje.
