''Mnogi su se, izgleda, sada koncentrirali na ono što bi moglo biti opisano kao nastavak rata drugim sredstvima! A to je zaista frustrirajuće, usprkos drugim naporima da zemlje krene naprijed'', rekao je za Dnevni avaz Carl Bildt, bivši premijer i ministar vanjskih poslova Švedske te prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Potaknuti njegovom analizom u Washington Post, u kojem je istaknuo kako su izbjeglice iz BiH učinile Švedsku boljom zemljom, novinari Avaza su ga upitali kako to da je naša država s ovakvim ljudima, prema svim pokazateljima, i dalje crna rupa u Europi.
''Ovo se događa (kriza, op.ur.) u godini u kojoj se lideri u BiH trebaju fokusirati na mogućnost napretka ka članstvu u EU!? Hrvatska je već godinama članica Unije, a Srbija je već zaključila pregovore o osam poglavlja iz sporazuma za članstvo. Očekujem da će Europska komisija, krajem godine, izdati mišljenje o prosperitetu BiH na putu k članstvu, a to će, naravno, ovisiti od tome što će se u sljedećem razdoblju događati u BiH'', rekao je.
Kaže kako smatra da revizija presude u Haagu protiv Srbije predstavlja rizik da se blokira ono što je potrebno državi te da se, s druge strane, samim zahtjevom teško može išta postići.
''U tom kontekstu, ja mislim da su napori da se vraćamo u procese pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, deset godina nakon presude, čak i potencijalno opasni za skretanje zemlje u drugom pravcu'', rekao je i dodao kako sumnja da će bilo koji novi proces donijeti drugačiji rezultat.
Rekao je kako će "nacionalna pitanja" u BiH uvijek postojati.
''Takva su pitanja prisutna i u drugim dijelovima Europe. Ali ja se, ipak, nadam da ćete u BiH uskoro doći do točke u kojoj se treba pomiriti sa stanovištem da se jedino možete kretati naprijed pomoću socijalnih, ekonomskih i političkih reformi, a što je potrebno da BiH, konačno, realizira svoj potencijal'', rekao je.
Švedski diplomat naveo je kako se ne slaže s navodima nekadašnje britanske premijerke Margharet Thatcher koja je napisala da je na područje Balkana od davnina bačeno prokletstvo.
''Ne! Ova regija nije ništa više prokleta nego neka druga područja. Bilo je ratova i etničkih podjela i u drugim dijelovima Europe, ali su ljudi na tim dijelovima kontinenta uspjeli, poslije tih ratova, krenuti naprijed. E tu je BiH i ostatak regije u zaostatku u posljednjim desetljećima'', rekao je.
Potaknuti njegovom analizom u Washington Post, u kojem je istaknuo kako su izbjeglice iz BiH učinile Švedsku boljom zemljom, novinari Avaza su ga upitali kako to da je naša država s ovakvim ljudima, prema svim pokazateljima, i dalje crna rupa u Europi.
''Ovo se događa (kriza, op.ur.) u godini u kojoj se lideri u BiH trebaju fokusirati na mogućnost napretka ka članstvu u EU!? Hrvatska je već godinama članica Unije, a Srbija je već zaključila pregovore o osam poglavlja iz sporazuma za članstvo. Očekujem da će Europska komisija, krajem godine, izdati mišljenje o prosperitetu BiH na putu k članstvu, a to će, naravno, ovisiti od tome što će se u sljedećem razdoblju događati u BiH'', rekao je.
Kaže kako smatra da revizija presude u Haagu protiv Srbije predstavlja rizik da se blokira ono što je potrebno državi te da se, s druge strane, samim zahtjevom teško može išta postići.
''U tom kontekstu, ja mislim da su napori da se vraćamo u procese pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, deset godina nakon presude, čak i potencijalno opasni za skretanje zemlje u drugom pravcu'', rekao je i dodao kako sumnja da će bilo koji novi proces donijeti drugačiji rezultat.
Rekao je kako će "nacionalna pitanja" u BiH uvijek postojati.
''Takva su pitanja prisutna i u drugim dijelovima Europe. Ali ja se, ipak, nadam da ćete u BiH uskoro doći do točke u kojoj se treba pomiriti sa stanovištem da se jedino možete kretati naprijed pomoću socijalnih, ekonomskih i političkih reformi, a što je potrebno da BiH, konačno, realizira svoj potencijal'', rekao je.
Švedski diplomat naveo je kako se ne slaže s navodima nekadašnje britanske premijerke Margharet Thatcher koja je napisala da je na područje Balkana od davnina bačeno prokletstvo.
''Ne! Ova regija nije ništa više prokleta nego neka druga područja. Bilo je ratova i etničkih podjela i u drugim dijelovima Europe, ali su ljudi na tim dijelovima kontinenta uspjeli, poslije tih ratova, krenuti naprijed. E tu je BiH i ostatak regije u zaostatku u posljednjim desetljećima'', rekao je.
