U Srbiji je niža stopa PDV-a koja se primjenjuje na hranu, ugostiteljske usluge, ulaznice i lijekove s Novom godinom povećana sa 8 na 10 posto što je među nižim stopama u Europi. U Srbiji se osnovna stopa PDV-a od 20 posto primenjuje od listopada 2012. godine.
U Europi najviše stope PDV-a
Početkom ove godine, PDV je povećan u Hrvatskoj gdje je međustopa povećana sa 10 na 13 posto. U Hrvatskoj je također od 1. ožujka 2012. godine povećana opća stopa PDV-a sa 23 na 25 posto. U toj zemlji postoji i nulta stopa PDV-a koja se odnosi na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige.
U Bosni i Hercegovini se primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto, koja nije mijenjana od uvođenja 1. siječnja 2006. godine, a nema najava i konkretnih inicijativa za uvođenje diferenciranog PDV-a. Prethodnih godina vodila se rasprava o uvođenju diferencirane stope kako bi se povećala stopa PDV-a na luksuzne proizvode, a osnovne životne namirnice, lijekovi i knjige bi se oporezivali po nižoj stopi, što je praksa u skoro svim europskim zemljama.
Od ostalih država u regiji, opća stopa PDV-a u Crnoj Gori je 17 posto, kao u BiH, ali u Crnoj Gori snižena stopa od 7 posto važi za osnovne životne namirnice, lijekove i medicinske implantante, udžbenike, knjige, novine i časopise.
Standardna stopa PDV-a u Makedoniji je 18 posto, ali je za 13 posto manja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, poljoprovredne mašine i repromaterijale, ljekove, računare, javni prevoz i stanove.
Standardna stopa PDV-a u Sloveniji je 20 posto, dok se primjenjuje i međustopa PDV-a od 8,5 posto za životne namirnice. U Albaniji se primjenjuje jedinstvena opšta stopa PDV-a od 20 posto.
Opće stope PDV-a u zemljama u našem bližem okruženju, pak, spadaju među niže u Europi. Gledajući globalno, Evropa je regija u kojoj se primjenjuju najviše stope PDV-a.
U Mađarskoj najviša stopa PDV-a u EU
Među zemalja Europske unije najviši PDV se primjenjuje u Mađarskoj i iznosi 27 posto, a snižena stopa PDV-a za određene proizvode kreće se od 5 do 18 posto. Slijedi Danska gdje je uvedena jedinstvena stopa poreza na dodanu vrijednost na sve proizvode od 25 posto. Također, U Švedskoj se koristi standardna stopa PDV-a u visini od 25 posto, dok se snižena stopa za najosjetljivije proizvode i robe kreće od 6 do 12 posto. Rumunija je četvrta zemlja EU-a gdje se primjenjuje najviši PDV u visini od 24 posto, dok se snižena stopa za neke proizvode kreće od 5 do 9 posto.
Najniža stopa PDV-a se primjenjuje u Luksemburgu gdje standardna stopa iznosi 15 posto, dok se snižena kreće u rasponu od 6 do 12 posto za najosjetljivije proizvode koje koriste konzumenti. Na Južnom Cipru opća stopa PDV-a je 17 posto, a snižena stopa kreće od 5 do 8 posto za određene proizvode i robe. U Španjolskoj i na Malti primjenjuje se stopa PDV-a od 18 posto.
Standardna stopa PDV-a u Turskoj iznosi 18 posto, a snižena se kreće od 1 do 8 posto na određene proizvode. U Italiji PDV iznosi 21 posto, a snižena stopa je 10 posto, u Velikoj Britaniji 20, a snižena 5, u Francuskoj 19,6 posto, a snižena od 5,5 do 7, i u Bugarskoj 20, dok je snižena stopa 9 posto.
Prosjek standardnog PDV-a u zemljama Europske unije iznosi 20,94 posto.
Većina europskih i drugih zemalja u svijetu, koje su uvele PDV, uz opću ili standardnu, primjenjuju i niže međustope za pojedine proizvode i usluge, kao što su hrana, lijekovi, knjige, novine, ugostiteljstvo itd. Snižene stope PDV-a uglavnom se kreću od 5 do 13 posto.
Jedinstven PDV samo u Danskoj i BiH
Među europskim zemljama, samo BiH i Danska primjenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosjetljivije proizvode. Jedinstvena stopa PDV-a u Danskoj opravdana je činjenicom da je ovo jedna od europskih država sa najrazvijenim socijalnim programima i malim jazom između bogatih i siromašnih.
Međutim, imajući u vidu vrlo visok jaz između bogatih i siromašnih u BiH, nejasno je zašto domaće strukture vlasti još ne razmatraju uvođenje snižene stope PDV-a na osnovne životne namirnice, što bi u velikoj mjeri pomoglo najugroženijim kategorijama bh. stanovništva da lakše prebrode ekonomsku krizu.
Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez, što znači da se ne prikuplja direktno od osobe koja je porezni obveznik, već od osobe koja se smatra krajnjim potrošačima.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta, a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima. Naprimjer, u Velikoj Britaniji, Kanadi, Novom Zelandu ili Singapuru poznat kao porez na dobra i usluge, dok se u Japanu naziva porezom na konzumiranje.
