Redovni polugodišnji sastanci zemalja potpisnica Otavske konvencije, koji su održani 7. i 8. lipnja u Ženevi, okupili su blizu 300 izaslanika koji zastupaju više od 75 država i 17 međunarodnih i nevladinih organizacija.
Sastancima su nazočili najveći svjetski eksperti i dužnosnici na polju protivminskog djelovanja, među kojima su i predstavnici izaslanstva Bosne i Hercegovine, koju predvode Saša Obradović, v.d. direktora Centra za uklanjanje mina u BiH i Suvad Džafić, predsjedavajući Povjerenstva za deminiranje u BiH.
Taj dvodnevni program je pružio priliku državama potpisnicama koje su u procesu čišćenja miniranog područja, uništavanja protupješadijskih mina u skladištima i pomaganja preživjelim, i uopće protuminskog djelovanja, da prezentiraju svoje dosadašnje rezultate, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC).
Pored redovnog rada Odbora, održana je i tematska diskusija o implementaciji člana 5 navedene Konvencije, prema kojoj između ostalih zemalja članica potpisnica, Bosna i Hercegovina treba biti očišćena od mina do 2019. godine.
Šest zemalja će tražiti dodatno produženje roka za ispunjenje preuzetih obaveza prema ovoj Konvenciji, među kojima je i BiH i to za razdoblje od dodatne dvije godine (do 1. ožujka 2021.godine).
Otavska Konvencija je usvojena i potpisana 1997.godine, a stupila je na snagu 1999. godine.
Prema Konvenciji, 30 od 61 države pogođene minama, proglašavale su završetak svojih preuzetih obaveza, čime je oslobađeno i vraćeno na upotrebu na milijune kvadratnih metara zemlje.
Sve, osim 33 države svijeta, pridružile su se Konvenciji, od kojih većina služi njenim normama.
U priopćenju se navodi da 159 država potpisnica više nemaju obaveza prema uništavanju zaliha, a zajedno su ukupno uništile više od 51 milijun preostalih zaliha.
Sljedeći sastanak zemalja potpisnica Otavske konvencije je predviđen za novembar 2018. godine, kada će biti i donesene konačne odluke o produženju predatih zahtjeva.
Iz BHMAC-a podsjećaju da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.
U BiH je još uvijek zaostalo oko 75.000 - 80.000 mina.
Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR izravno utječe na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.
Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.
U poslijeratnom razdoblju u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).
Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća, priopćeno je iz BHMAC-a.
Sastancima su nazočili najveći svjetski eksperti i dužnosnici na polju protivminskog djelovanja, među kojima su i predstavnici izaslanstva Bosne i Hercegovine, koju predvode Saša Obradović, v.d. direktora Centra za uklanjanje mina u BiH i Suvad Džafić, predsjedavajući Povjerenstva za deminiranje u BiH.
Taj dvodnevni program je pružio priliku državama potpisnicama koje su u procesu čišćenja miniranog područja, uništavanja protupješadijskih mina u skladištima i pomaganja preživjelim, i uopće protuminskog djelovanja, da prezentiraju svoje dosadašnje rezultate, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC).
Pored redovnog rada Odbora, održana je i tematska diskusija o implementaciji člana 5 navedene Konvencije, prema kojoj između ostalih zemalja članica potpisnica, Bosna i Hercegovina treba biti očišćena od mina do 2019. godine.
Šest zemalja će tražiti dodatno produženje roka za ispunjenje preuzetih obaveza prema ovoj Konvenciji, među kojima je i BiH i to za razdoblje od dodatne dvije godine (do 1. ožujka 2021.godine).
Otavska Konvencija je usvojena i potpisana 1997.godine, a stupila je na snagu 1999. godine.
Prema Konvenciji, 30 od 61 države pogođene minama, proglašavale su završetak svojih preuzetih obaveza, čime je oslobađeno i vraćeno na upotrebu na milijune kvadratnih metara zemlje.
Sve, osim 33 države svijeta, pridružile su se Konvenciji, od kojih većina služi njenim normama.
U priopćenju se navodi da 159 država potpisnica više nemaju obaveza prema uništavanju zaliha, a zajedno su ukupno uništile više od 51 milijun preostalih zaliha.
Sljedeći sastanak zemalja potpisnica Otavske konvencije je predviđen za novembar 2018. godine, kada će biti i donesene konačne odluke o produženju predatih zahtjeva.
Iz BHMAC-a podsjećaju da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.
U BiH je još uvijek zaostalo oko 75.000 - 80.000 mina.
Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR izravno utječe na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.
Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.
U poslijeratnom razdoblju u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).
Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća, priopćeno je iz BHMAC-a.
