U Sudu Bosne i Hercegovine sljedećeg tjedna je planiran početak suđenja Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, koji se terete za zločine nad ratnim zarobljenicima 1993. godine u Bugojnu.
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne skupine "Zapad" Trećeg korpusa Armije BiH. Statusna konferencija te početak suđenja Mlaći i Cikotiću su planirani za srijedu, 13. ožujka.
Podsjećamo, Mlaćo i Cikotić koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se u prije dvadesetak na Sudu BiH u Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
Prema navodima iz optužnice njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom ratnog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih pronađeni su i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata, prenosi Radiotelevizija Herceg-Bosne.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednikom operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili "živi štit".
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.
Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.
Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane.
Zbog zloporabe položaja i ovlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne skupine "Zapad" Trećeg korpusa Armije BiH. Statusna konferencija te početak suđenja Mlaći i Cikotiću su planirani za srijedu, 13. ožujka.
Podsjećamo, Mlaćo i Cikotić koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se u prije dvadesetak na Sudu BiH u Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
Prema navodima iz optužnice njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom ratnog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih pronađeni su i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata, prenosi Radiotelevizija Herceg-Bosne.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednikom operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili "živi štit".
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.
Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.
Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane.
Zbog zloporabe položaja i ovlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.
