Sve više umirovljenika mora i dalje raditi, a zaposlenici stariji od 67 godina rade u uredima, na poslovima čišćenja, skladištenja, poštanskih usluga, dostave ili inženjeringa građevinskih usluga.
Prema podacima savezne vlade na upit Lijeve stranke 1.066.895 zaposlenika imalo je ove godine 67 ili više godina. Bilo je to oko 15.000 ljudi više nego lani – i 200.000 više nego 2015. Podaci savezne vlade pokazuju i da je više od 400.000 zaposlenika trenutačno starije od 70, a oko 138.000 čak i starije od 75 godina, javlja Deutsche Welle.
U uredima – ili na ulici
Zaposlenici stariji od 67 godina rade u uredima, na poslovima čišćenja, skladištenja, poštanskih usluga, dostave ili inženjeringa građevinskih usluga, a među više od 13.000 zaposlenika starijih od 85 godina ima i 446 aktivnih vozača u cestovnom prometu.
“Siromaštvo u starijoj dobi i male mirovine tjeraju ljude da se vrate u svijet rada”, rekao je Dietmar Bartsch, šef parlamentarne skupine Ljevice u Bundestagu u izjavi za Redakcijsku mrežu Njemačke (RND).
“Za mnoge ovo nije dobrovoljna odluka, već nužna jer njihova mirovine nije dostatna za život.”, prenosi Poslovni.hr.
Bartsch traži minimalnu mirovinu od 1200 eura
S obzirom na rekordnu inflaciju, velika mirovinska reforma postaje sve hitnija, naglasio je Bartsch. On se zalaže za podizanje razine mirovina na 53 posto prosječne plaće, kao i za uvođenje minimalne mirovine od 1200 eura.
“Potreban nam je mirovinski fond u koji uplaćuju svi građani s dohotkom od rada – i saborski zastupnici i državni službenici i samostalno zaposleni i šefovi državnih firmi”, rekao je šef kluba zastupnika Lijeve stranke.
Kasnije u mirovinu
Prema sadašnjim zakonima svi rođeni prije 1953. mogu ići u punu mirovinu sa 63 godine starosti bez odbitaka ako su prije toga radili 45 godina.
Kod mlađih ljudi se ta dobna granica pomiče, tako da će do 2029. ona doći na punih 67 godina starosti.
Predsjednica mirovinskog osiguranja Gundula Roßbach kaže da “ljudi koriste mogućnosti koje im zakon pruža”. “Ako je netko radio 45 godina, on razmišlja o prijevremenoj mirovini.”
Predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger smatra da sadašnja regulativa nije održiva.
On kaže da bi dobnu granicu za odlazak u mirovinu trebalo prilagoditi povećanju očekivanog životnog vijeka, s obzirom na to da je sadašnja regulativa dovela do manjka stručnjaka jer mnogi visokokvalificiranu radnici naprosto firmama više nisu na raspolaganju.
“Ako bi se uveo automatizam kasnijeg odlaska u mirovinu, ne bi bilo potrebno donositi politički nepopularne odluke”, naglašava Dulger.
Problemi mirovinskog fonda
Dulger je svoje zahtjeve obrazlaže činjenicom da mirovinskom fondu treba sve više poreznog novca. S obzirom na očekivani odlazak u mirovinu brojnih pripadnika tzv. baby-boom-generacije, postoji realna opasnost da će biti potrebno sve više povećavati doprinose za mirovinsko osiguranje zaposlenih.
Iduće godine njemačka vlada namjerava predstaviti sveobuhvatni mirovinski paket kako bi se dugoročno stabilizirala razina mirovinskog osiguranja. No koalicija je već najavila da neće dopustiti daljnje podizanje dobi za odlazak u mirovinu.
Prema podacima savezne vlade na upit Lijeve stranke 1.066.895 zaposlenika imalo je ove godine 67 ili više godina. Bilo je to oko 15.000 ljudi više nego lani – i 200.000 više nego 2015. Podaci savezne vlade pokazuju i da je više od 400.000 zaposlenika trenutačno starije od 70, a oko 138.000 čak i starije od 75 godina, javlja Deutsche Welle.
U uredima – ili na ulici
Zaposlenici stariji od 67 godina rade u uredima, na poslovima čišćenja, skladištenja, poštanskih usluga, dostave ili inženjeringa građevinskih usluga, a među više od 13.000 zaposlenika starijih od 85 godina ima i 446 aktivnih vozača u cestovnom prometu.
“Siromaštvo u starijoj dobi i male mirovine tjeraju ljude da se vrate u svijet rada”, rekao je Dietmar Bartsch, šef parlamentarne skupine Ljevice u Bundestagu u izjavi za Redakcijsku mrežu Njemačke (RND).
“Za mnoge ovo nije dobrovoljna odluka, već nužna jer njihova mirovine nije dostatna za život.”, prenosi Poslovni.hr.
Bartsch traži minimalnu mirovinu od 1200 eura
S obzirom na rekordnu inflaciju, velika mirovinska reforma postaje sve hitnija, naglasio je Bartsch. On se zalaže za podizanje razine mirovina na 53 posto prosječne plaće, kao i za uvođenje minimalne mirovine od 1200 eura.
“Potreban nam je mirovinski fond u koji uplaćuju svi građani s dohotkom od rada – i saborski zastupnici i državni službenici i samostalno zaposleni i šefovi državnih firmi”, rekao je šef kluba zastupnika Lijeve stranke.
Kasnije u mirovinu
Prema sadašnjim zakonima svi rođeni prije 1953. mogu ići u punu mirovinu sa 63 godine starosti bez odbitaka ako su prije toga radili 45 godina.
Kod mlađih ljudi se ta dobna granica pomiče, tako da će do 2029. ona doći na punih 67 godina starosti.
Predsjednica mirovinskog osiguranja Gundula Roßbach kaže da “ljudi koriste mogućnosti koje im zakon pruža”. “Ako je netko radio 45 godina, on razmišlja o prijevremenoj mirovini.”
Predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger smatra da sadašnja regulativa nije održiva.
On kaže da bi dobnu granicu za odlazak u mirovinu trebalo prilagoditi povećanju očekivanog životnog vijeka, s obzirom na to da je sadašnja regulativa dovela do manjka stručnjaka jer mnogi visokokvalificiranu radnici naprosto firmama više nisu na raspolaganju.
“Ako bi se uveo automatizam kasnijeg odlaska u mirovinu, ne bi bilo potrebno donositi politički nepopularne odluke”, naglašava Dulger.
Problemi mirovinskog fonda
Dulger je svoje zahtjeve obrazlaže činjenicom da mirovinskom fondu treba sve više poreznog novca. S obzirom na očekivani odlazak u mirovinu brojnih pripadnika tzv. baby-boom-generacije, postoji realna opasnost da će biti potrebno sve više povećavati doprinose za mirovinsko osiguranje zaposlenih.
Iduće godine njemačka vlada namjerava predstaviti sveobuhvatni mirovinski paket kako bi se dugoročno stabilizirala razina mirovinskog osiguranja. No koalicija je već najavila da neće dopustiti daljnje podizanje dobi za odlazak u mirovinu.
