Najnovije istraživanje Deutsche Banke pokazalo je znatne razlike u cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda među europskim gradovima. Analiza cijena potrošačke košarice, koja uključuje namirnice poput kruha, mlijeka, jaja, voća i povrća, otkriva gdje je svakodnevna kupovina najskuplja, a gdje se može proći povoljnije. Podaci pokazuju kako troškovi života i dostupnost osnovnih prehrambenih artikala mogu značajno varirati čak i unutar iste države. Primjeri su Pariz i Marseille ili Milano i Napulj, gdje se razlike u cijenama namirnica jasno vide, piše Euronews
Indeks cijena temelji se na Numbeovim podacima i uspoređuje troškove namirnica u velikim gradovima diljem svijeta. Izračun se temelji na ponderiranim cijenama osnovnih proizvoda, dok je New York postavljen kao referentna točka s vrijednošću 100. Kupovna moć stanovnika nije uzeta u obzir, što je važno pri procjeni stvarne pristupačnosti. Na vrhu ljestvice najskupljih nalazi se Ženeva s indeksom 106, što znači da su cijene ondje 6 % više nego u New Yorku. Usporedbe radi, košarica koja u New Yorku košta 100 eura, u Ženevi stoji 106 eura. Zürich, također švicarski grad, nalazi se na trećem mjestu s indeksom 103. Ta su dva grada jedina u Europi čije su cijene više od referentnih iz New Yorka.
Velik broj europskih gradova nalazi se u srednjem cjenovnom rasponu s indeksom od 58 do 63. To uključuje: Helsinki (63), Beč (63), Kopenhagen (63), Milano (62), London (62), Bruxelles (61), Edinburgh (61), Frankfurt (58), Dublin (58), Amsterdam (58), München (58) i Stockholm (58). Ovi rezultati pokazuju da i u razvijenim zemljama postoje gradovi s relativno umjerenim troškovima hrane u odnosu na najskuplje europske metropole. Najpovoljniju skupinu čine gradovi s indeksom ispod 55. Među najjeftinijima su Budimpešta i Varšava, obje s indeksom 37. To znači da bi ista košarica koja u New Yorku košta 100 eura, u tim gradovima stajala tek 37 eura – što je 63 % jeftinije.
Ostali gradovi s niskim troškovima namirnica uključuju: Istanbul (39), Prag (42), Lisabon (44), Atenu (46), Madrid (46), Barcelonu (49), Rim (51), Birmingham (51) i Berlin (55). Jasno su uočljive i razlike unutar država, primjerice, u Londonu indeks iznosi 62, dok je u Birminghamu 51. Na globalnoj razini, Kairo ima najniži indeks, samo 20 bodova, što znači da je prehrambena košarica u New Yorku pet puta skuplja nego u glavnom gradu Egipta. Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava, Pariz se ističe kao najskuplji, dok je Madrid najpovoljniji.
Indeksi su sljedeći: Pariz (71), London (62), Berlin (55), Rim (51) i Madrid (46). Prema tome, dok tjedna košarica u Parizu košta 71 euro, u Madridu bi se za istu količinu potrošilo samo 46 eura, čak 54 % manje. Pariz je i dalje znatno skuplji od Rima (za 39 %) i Berlina (za 29 %), dok je razlika u odnosu na London nešto manja, Pariz je 15 % skuplji. Madrid tako ostaje najpovoljniji glavni grad među najvećim europskim gospodarstvima po pitanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Indeks cijena temelji se na Numbeovim podacima i uspoređuje troškove namirnica u velikim gradovima diljem svijeta. Izračun se temelji na ponderiranim cijenama osnovnih proizvoda, dok je New York postavljen kao referentna točka s vrijednošću 100. Kupovna moć stanovnika nije uzeta u obzir, što je važno pri procjeni stvarne pristupačnosti. Na vrhu ljestvice najskupljih nalazi se Ženeva s indeksom 106, što znači da su cijene ondje 6 % više nego u New Yorku. Usporedbe radi, košarica koja u New Yorku košta 100 eura, u Ženevi stoji 106 eura. Zürich, također švicarski grad, nalazi se na trećem mjestu s indeksom 103. Ta su dva grada jedina u Europi čije su cijene više od referentnih iz New Yorka.
Velik broj europskih gradova nalazi se u srednjem cjenovnom rasponu s indeksom od 58 do 63. To uključuje: Helsinki (63), Beč (63), Kopenhagen (63), Milano (62), London (62), Bruxelles (61), Edinburgh (61), Frankfurt (58), Dublin (58), Amsterdam (58), München (58) i Stockholm (58). Ovi rezultati pokazuju da i u razvijenim zemljama postoje gradovi s relativno umjerenim troškovima hrane u odnosu na najskuplje europske metropole. Najpovoljniju skupinu čine gradovi s indeksom ispod 55. Među najjeftinijima su Budimpešta i Varšava, obje s indeksom 37. To znači da bi ista košarica koja u New Yorku košta 100 eura, u tim gradovima stajala tek 37 eura – što je 63 % jeftinije.
Ostali gradovi s niskim troškovima namirnica uključuju: Istanbul (39), Prag (42), Lisabon (44), Atenu (46), Madrid (46), Barcelonu (49), Rim (51), Birmingham (51) i Berlin (55). Jasno su uočljive i razlike unutar država, primjerice, u Londonu indeks iznosi 62, dok je u Birminghamu 51. Na globalnoj razini, Kairo ima najniži indeks, samo 20 bodova, što znači da je prehrambena košarica u New Yorku pet puta skuplja nego u glavnom gradu Egipta. Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava, Pariz se ističe kao najskuplji, dok je Madrid najpovoljniji.
Indeksi su sljedeći: Pariz (71), London (62), Berlin (55), Rim (51) i Madrid (46). Prema tome, dok tjedna košarica u Parizu košta 71 euro, u Madridu bi se za istu količinu potrošilo samo 46 eura, čak 54 % manje. Pariz je i dalje znatno skuplji od Rima (za 39 %) i Berlina (za 29 %), dok je razlika u odnosu na London nešto manja, Pariz je 15 % skuplji. Madrid tako ostaje najpovoljniji glavni grad među najvećim europskim gospodarstvima po pitanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
