Desetak osoba ranjeno je u eksploziji ispred zgrade parlamenta u Kijevu tijekom sukoba policije i prosvjednika nezadovoljnih zbog donošenja nacrta spornog zakona kojim proruski istok dobiva veću autonomiju.
Nekoliko osoba oblivenih krvlju, među kojima je bilo policajaca i, čini se, novinara, ležali su na tlu ispred zgrade parlamenta, izvijestio je novinar AFP-a pošto je odjeknula snažna eksplozija.
Nešto prije toga izbili su sukobi redarstvenih snaga i prosvjednika, pošto je parlament prihvatio reformu kojom se separatističkom istoku, gdje traje rat, daje veća autonomija.
265 zastupnika – bilo je potrebno barem 226 zastupnika – glasovalo je za tu odluku na burnoj sjednici tijekom koje su zastupnici koji se protive tom nacrtu smatrajući ga “protuukrajinskim” i “proputinovskim”, zapriječili pristup parlamentarnoj govornici i izvikivali “sramota!”.
Na izlazu iz parlamenta prosvjednici su bacali dimne bombe iz kojih se širio crni i bijeli dim ispred zgrade parlamenta a suzavac su upotrijebile obje strane, navodi novinar AFP-a.
Više stotina pristaša stranke “Sloboda” od jutros prosvjeduje ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret “Desni sektor” ranije objavio da je blokirao promet u ulici ispred parlamenta. Građani putem društvenih mreža javljaju da je policija napadnuta i molotovljevim koktelima.
Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka “Samopomoć”, također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.
Porošenko se sastao s protivnicima reformi
Porošenko se tijekom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.
Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.
Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francpisa Hollandea te u nazočnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Donošenje spornog nacrta zakona tražili su zapadni saveznici Ukrajine koji u njemu vide mogućnost za smirivanje oružanog sukoba u kojemu je u 16 mjeseci poginulo više od 6800 ljudi.
Mnogi su u Ukrajini kritizirali tu reformu kao pokušaj da se zapravo legalizira pobunjenička vlast u dijelu industrijskog istoka zemlje.
Novi ministarski sastanak o Ukrajini bit će do sredine rujna
Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske sastat će se prije sredine rujna kako bi razgovarali o sukobu u Ukrajini, rekao je novinarima u ponedjeljak savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov.
Rusija, Njemačka i Francuska proteklog su vikenda izrazile potporu zahtjevu za uspostavom novog prekida vatre u istočnoj Ukrajini, gdje je u sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista od travnja 2014. dosad poginulo više od 6500 ljudi.
“Čelnici Francuske, Njemačke i Rusije razmotrili su prijedlog za održavanje novog sastanka u normandijskom formatu. Zasad su se dogovorili da će ministri vanjskih poslova održati još jedan sastanak u tom formatu prije sredine rujna”, rekao je Ušakov.
“Potom očekujemo da se čelnici četiriju zemalja čuju telefonski, poslije čega ćemo znati što su se dogovorili glede njihovog konkretnog sastanka”, dodao je./Hina
Nekoliko osoba oblivenih krvlju, među kojima je bilo policajaca i, čini se, novinara, ležali su na tlu ispred zgrade parlamenta, izvijestio je novinar AFP-a pošto je odjeknula snažna eksplozija.
Nešto prije toga izbili su sukobi redarstvenih snaga i prosvjednika, pošto je parlament prihvatio reformu kojom se separatističkom istoku, gdje traje rat, daje veća autonomija.
265 zastupnika – bilo je potrebno barem 226 zastupnika – glasovalo je za tu odluku na burnoj sjednici tijekom koje su zastupnici koji se protive tom nacrtu smatrajući ga “protuukrajinskim” i “proputinovskim”, zapriječili pristup parlamentarnoj govornici i izvikivali “sramota!”.
Na izlazu iz parlamenta prosvjednici su bacali dimne bombe iz kojih se širio crni i bijeli dim ispred zgrade parlamenta a suzavac su upotrijebile obje strane, navodi novinar AFP-a.
Više stotina pristaša stranke “Sloboda” od jutros prosvjeduje ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret “Desni sektor” ranije objavio da je blokirao promet u ulici ispred parlamenta. Građani putem društvenih mreža javljaju da je policija napadnuta i molotovljevim koktelima.
Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka “Samopomoć”, također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.
Porošenko se sastao s protivnicima reformi
Porošenko se tijekom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.
Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.
Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francpisa Hollandea te u nazočnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Donošenje spornog nacrta zakona tražili su zapadni saveznici Ukrajine koji u njemu vide mogućnost za smirivanje oružanog sukoba u kojemu je u 16 mjeseci poginulo više od 6800 ljudi.
Mnogi su u Ukrajini kritizirali tu reformu kao pokušaj da se zapravo legalizira pobunjenička vlast u dijelu industrijskog istoka zemlje.
Novi ministarski sastanak o Ukrajini bit će do sredine rujna
Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske sastat će se prije sredine rujna kako bi razgovarali o sukobu u Ukrajini, rekao je novinarima u ponedjeljak savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov.
Rusija, Njemačka i Francuska proteklog su vikenda izrazile potporu zahtjevu za uspostavom novog prekida vatre u istočnoj Ukrajini, gdje je u sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista od travnja 2014. dosad poginulo više od 6500 ljudi.
“Čelnici Francuske, Njemačke i Rusije razmotrili su prijedlog za održavanje novog sastanka u normandijskom formatu. Zasad su se dogovorili da će ministri vanjskih poslova održati još jedan sastanak u tom formatu prije sredine rujna”, rekao je Ušakov.
“Potom očekujemo da se čelnici četiriju zemalja čuju telefonski, poslije čega ćemo znati što su se dogovorili glede njihovog konkretnog sastanka”, dodao je./Hina
