Iako od roditelja nasljeđujemo istu količinu genetskih mutacija koje nas čine onim što jesmo mi u stvarnosti koristimo više očeva DNK nego majčina, pokazalo je istraživanje američkih znanstvenika.
Prema istraživanju znanstvenika s Medicinskog fakulteta sveučilišta Sjeverne Karoline provedenom na miševima sisavci su genetski sličniji očevima nego majkama što ima široke implikacije na proučavanje ljudskih bolesti jer u mnogim istraživanjima na laboratorijskim životinjama znanstvenici nisu uzimali u obzir nasljeđuju li se genetske varijacije od očeva ili majki, javlja Hina.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Genetics.
"Ovo je iznimno novo otkriće koje otvara vrata potpuno novom području istraživanja genetike čovjeka", kaže voditelj istraživanja genetičar Fernando Pardo-Manuel. "Znali smo da postoji 95 gena čija ekspresija ovisi o tome od kojeg su roditelja naslijedili tzv. genomski utisak. Nazivaju se utišani geni i mogu igrati uloge u bolestima, ovisno o tomu dolazi li genetska mutacija od majke ili oca. U dodatku na to otkrili smo da da postoje tisuće drugih takvih utišanih gena."
Te genetske mutacije koje se nasljeđuju od roditelja dolaze do izražaja u mnogim čestim bolestima koje uključuju različite gene poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, pretilosti ili raka.
Prema istraživanju znanstvenika s Medicinskog fakulteta sveučilišta Sjeverne Karoline provedenom na miševima sisavci su genetski sličniji očevima nego majkama što ima široke implikacije na proučavanje ljudskih bolesti jer u mnogim istraživanjima na laboratorijskim životinjama znanstvenici nisu uzimali u obzir nasljeđuju li se genetske varijacije od očeva ili majki, javlja Hina.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Genetics.
"Ovo je iznimno novo otkriće koje otvara vrata potpuno novom području istraživanja genetike čovjeka", kaže voditelj istraživanja genetičar Fernando Pardo-Manuel. "Znali smo da postoji 95 gena čija ekspresija ovisi o tome od kojeg su roditelja naslijedili tzv. genomski utisak. Nazivaju se utišani geni i mogu igrati uloge u bolestima, ovisno o tomu dolazi li genetska mutacija od majke ili oca. U dodatku na to otkrili smo da da postoje tisuće drugih takvih utišanih gena."
Te genetske mutacije koje se nasljeđuju od roditelja dolaze do izražaja u mnogim čestim bolestima koje uključuju različite gene poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, pretilosti ili raka.
