Otapanje ledenog pokrova na Grenlandu podiglo je od 1992. razinu mora za 10,6 milimetara, objavili su znanstvenici u časopisu Nature. Otprilike 3800 tona leda otopilo se od 1992. do 2018. godine i slilo u more, objavila je skupina od 89 znanstvenika iz 50 međunarodnih organizacija.
Ustanovljeno je da Grenland gubi led sedam puta brže nego što je to bio slučaj devedesetih. Međunarodni tim do rezultata je došao pregledavši sva satelitska promatranja tijekom 26-godišnjeg razdoblja. Voditelji istraživanja bili su Andrew Shepherd sa Sveučilišta u Leedsu i Erik Ivins iz NASA-ina laboratorija u Pasadeni.
Nastavi li se grenlandski led otapati ovim tempom, razina mora do 2100. godine mogla bi porasti za 20 centimetara, javlja Zimo.
U opasnosti su od poplava milijuni ljudi koji žive u nižim obalnim regijama. Stručnjaci podsjećaju na to da danas otprilike milijarda ljudi živi u područjima koja su samo do 10 metara iznad postojećih granica plimnih valova, uključujući 250 milijuna koji su samo na metar od te granice.
Znanstvenici su izmjerili visinu ledenjaka, brzinu njihova kretanja i gravitaciju. Mjerenje gravitacije pomaže utvrđivanju mase grenlandskoga ledenog pokrova.
Dr. Ruth Mottram koja surađuje s danskim Meteorološkim zavodom pojašnjava da "Grenland gubi led na dva načina: površinskim otapanjem leda, nakon čega se voda ulijeva u oceane, te odvajanjem ledenih bregova, koji se potom otapaju na područjima u kojima je led u kontaktu s oceanskom vodom". Dugoročno ta dva procesa podjednako sudjeluju u otapanju grenlandskog leda.
Znanstvenici kažu da je samo tijekom ove godine taj najveći svjetski otok izgubio više od 370 milijardi tona leda.
Većina promjena dogodila se na njegovu zapadnom, južnom i istočnom dijelu, a sada se one postupno premještaju prema sjeveru.
Znanstvenici su analizom uspjeli postići dosad najcjelovitiju sliku gubitka ledenog pokrova na Grenlandu.
Ustanovljeno je da Grenland gubi led sedam puta brže nego što je to bio slučaj devedesetih. Međunarodni tim do rezultata je došao pregledavši sva satelitska promatranja tijekom 26-godišnjeg razdoblja. Voditelji istraživanja bili su Andrew Shepherd sa Sveučilišta u Leedsu i Erik Ivins iz NASA-ina laboratorija u Pasadeni.
Nastavi li se grenlandski led otapati ovim tempom, razina mora do 2100. godine mogla bi porasti za 20 centimetara, javlja Zimo.
U opasnosti su od poplava milijuni ljudi koji žive u nižim obalnim regijama. Stručnjaci podsjećaju na to da danas otprilike milijarda ljudi živi u područjima koja su samo do 10 metara iznad postojećih granica plimnih valova, uključujući 250 milijuna koji su samo na metar od te granice.
Znanstvenici su izmjerili visinu ledenjaka, brzinu njihova kretanja i gravitaciju. Mjerenje gravitacije pomaže utvrđivanju mase grenlandskoga ledenog pokrova.
Dr. Ruth Mottram koja surađuje s danskim Meteorološkim zavodom pojašnjava da "Grenland gubi led na dva načina: površinskim otapanjem leda, nakon čega se voda ulijeva u oceane, te odvajanjem ledenih bregova, koji se potom otapaju na područjima u kojima je led u kontaktu s oceanskom vodom". Dugoročno ta dva procesa podjednako sudjeluju u otapanju grenlandskog leda.
Znanstvenici kažu da je samo tijekom ove godine taj najveći svjetski otok izgubio više od 370 milijardi tona leda.
Većina promjena dogodila se na njegovu zapadnom, južnom i istočnom dijelu, a sada se one postupno premještaju prema sjeveru.
Znanstvenici su analizom uspjeli postići dosad najcjelovitiju sliku gubitka ledenog pokrova na Grenlandu.
