Zbog nedovoljnog odgovora vlasti na ekonomski element pandemije koronavirusa, u Bosni i Hercegovini će oko 85.000 ljudi postati siromašno, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke, piše Dnevni avaz.
Siromašni radnici
"Posljednji raspoloživi podaci o siromaštvu u BiH su iz 2015. godine, kada je ono bilo procijenjeno na 16 posto. To je vrlo blizu stopi od 14 posto, procijenjenoj za 2007. godinu. Simulacije pokazuju da će potrošnja, vjerojatno, pasti za 3,5 do 6,7 posto duž cijele distribucije. Tako da se predviđa povećanje siromaštva na 14,6 posto u ovoj godini. U ovisnosti od toga hoće li kriza trajati jedan ili dva kvartala, od 35.000 do 85.000 osoba će, vjerojatno, postati siromašno", pojasnili su analitičari Svjetske banke.
Dodaje se da je prije pandemije siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko devet posto.
"Međutim, ta će se stopa, vjerojatno, povećati na 11 ili 15 posto. Zabrinjavajuće je da više od 60 posto onih koji će, najvjerojatnije, postati siromašni zbog COVID-19 krize trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite", naglašeno je.
Prema mišljenju analitičara, usljed krize brojna domaćinstva koja su trenutno blizu granice siromaštva zapast će u siromaštvo i steći pravo na socijalnu pomoć.
"BiH, Kosovo i Crna Gora odlažu plaćanje drugih troškova u vezi sa zaradom ili izuzimaju pojedine firme iz ove obaveze. U Bosni i Hercegovini oba entiteta subvencioniraju doprinose ili snose troškove za njih, ali na različite načine", pojašnjeno je.
Ekonomista Željko Rička kazao za „Avaz“ da, kada je riječ o Svjetskoj banci, postoji vrlo precizna metodologija prema kojoj se izračunava prag siromaštva.
Rušenje ugleda
"To je statistička metodologija kojom se oni koriste i dolaze do podataka koji pokazuju upravo ovo što je navedeno u ovom izvještaju. Ovo je jedna upozoravajuća mjera, jer mi nemamo pristup praćenju te vrste metodologije. Shodno tome ne poduzimamo mjere da bi se ovo dogodilo. U svakom slučaju, ovo drastično smanjuje reputaciju BiH, jer država dozvoljava ovako visoku razinu siromaštva među svojim građanima", pojasnio je Rička.
Dodao je da će ovo ostaviti traga i na potencijalnim stranim investitorima i njihovom pristupu našoj državi.
"Jednostavno, idemo u pravcu gubljenja ugleda koji smo imali. Kakav god da je bio taj ugled, bio je veći nego što je nakon ovog", naglasio je Rička.
Zanemareni najugroženiji
"U ovoj situaciji vlast je zanemarila mjere koje su se trebale odnositi na najsiromašniji i najugroženiji dio stanovništva. Zbog toga se pogoršala situacija, a očito je da vlast praktično ništa nije uradila po ovom pitanju te stoga je i Svjetska banke dala ovakvu ocjenu", poručio je Rička.
Siromašni radnici
"Posljednji raspoloživi podaci o siromaštvu u BiH su iz 2015. godine, kada je ono bilo procijenjeno na 16 posto. To je vrlo blizu stopi od 14 posto, procijenjenoj za 2007. godinu. Simulacije pokazuju da će potrošnja, vjerojatno, pasti za 3,5 do 6,7 posto duž cijele distribucije. Tako da se predviđa povećanje siromaštva na 14,6 posto u ovoj godini. U ovisnosti od toga hoće li kriza trajati jedan ili dva kvartala, od 35.000 do 85.000 osoba će, vjerojatno, postati siromašno", pojasnili su analitičari Svjetske banke.
Dodaje se da je prije pandemije siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko devet posto.
"Međutim, ta će se stopa, vjerojatno, povećati na 11 ili 15 posto. Zabrinjavajuće je da više od 60 posto onih koji će, najvjerojatnije, postati siromašni zbog COVID-19 krize trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite", naglašeno je.
Prema mišljenju analitičara, usljed krize brojna domaćinstva koja su trenutno blizu granice siromaštva zapast će u siromaštvo i steći pravo na socijalnu pomoć.
"BiH, Kosovo i Crna Gora odlažu plaćanje drugih troškova u vezi sa zaradom ili izuzimaju pojedine firme iz ove obaveze. U Bosni i Hercegovini oba entiteta subvencioniraju doprinose ili snose troškove za njih, ali na različite načine", pojašnjeno je.
Ekonomista Željko Rička kazao za „Avaz“ da, kada je riječ o Svjetskoj banci, postoji vrlo precizna metodologija prema kojoj se izračunava prag siromaštva.
Rušenje ugleda
"To je statistička metodologija kojom se oni koriste i dolaze do podataka koji pokazuju upravo ovo što je navedeno u ovom izvještaju. Ovo je jedna upozoravajuća mjera, jer mi nemamo pristup praćenju te vrste metodologije. Shodno tome ne poduzimamo mjere da bi se ovo dogodilo. U svakom slučaju, ovo drastično smanjuje reputaciju BiH, jer država dozvoljava ovako visoku razinu siromaštva među svojim građanima", pojasnio je Rička.
Dodao je da će ovo ostaviti traga i na potencijalnim stranim investitorima i njihovom pristupu našoj državi.
"Jednostavno, idemo u pravcu gubljenja ugleda koji smo imali. Kakav god da je bio taj ugled, bio je veći nego što je nakon ovog", naglasio je Rička.
Zanemareni najugroženiji
"U ovoj situaciji vlast je zanemarila mjere koje su se trebale odnositi na najsiromašniji i najugroženiji dio stanovništva. Zbog toga se pogoršala situacija, a očito je da vlast praktično ništa nije uradila po ovom pitanju te stoga je i Svjetska banke dala ovakvu ocjenu", poručio je Rička.
