Magnetsko polje naše planete (Zemlje) danas će pogoditi geomagnetska oluja. Fenomen je to koji može imati utjecaja na elektromreže, avionske linije i satelite te tako prouzrokovati zastoj čitavog svijeta, prenose mediji.
Američki centar za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencija za proučavanje oceana i atmosfere (NOAA) su ovu geomagnetsku oluju klasificirali kao G-1, što je na njihovoj ljestvici geomagnetska oluja najslabije jačine.
Svejedno, ustvrdili su kako bi takva oluja ipak mogla prouzrokovati "slabije oscilacije na mrežnim stanicama te manji utjecaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju".
Strah od geomagnetskih oluja nije nešto što je neopravdano. Oluja koja bi bila kategorije G-5 utjecala bi na električnu energiju i sigurnosne sisteme diljem svijeta. Potencijalno bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računarskih mreža te velikih oštećenja na električnim transformatorima, što bi prouzrokovalo nestanak struje diljem planete.
Oluja jačine G-5 bi mogla naštetiti također radiovalovima te tako napraviti potpuni kaos u društvu – mobilni telefoni, internet i GPS ne bi radili.
Geomagnetska oluja je, zapravo, privremeno ometanje Zemljine magnetosfere, a uzrok su joj Sunčeve aktivnosti. Udarni val i oblak magnetskog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama te koronalnim izbacivanjem mase koji napadaju Zemljino magnetsko polje tri dana poslije Sunčevih aktivnosti. Takve geomagnetske oluje obično znaju trajati dan ili dva, ali može se dogoditi da potraju i danima, piše FENA.
Najveća zabilježena geomagnetska oluja u povijesti je bio Carringtonov događaj. Oluja se dogodila se u rujnu 1859. godine.
Izazvala je iskrenje zemaljskih telegrafskih linija, čak i zapalila neke telegrafske urede i onesposobila tzv. “viktorijanski internet”.
U nešto skorije vrijeme je bio poznat slučaj iz nešto bliže 1989. godine, kada su u vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru čak sedam dana.
Utjecaj geomagnetskih oluja na ljude se tek počeo proučavati po pitanju radijacije, ali poznato je kako golubovi pismonoše u vrijeme takvih oluja imaju dosta problema s navigacijom, jer nisu u stanju pronaći mjesto na koje bi trebali sletjeti.
Američki centar za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencija za proučavanje oceana i atmosfere (NOAA) su ovu geomagnetsku oluju klasificirali kao G-1, što je na njihovoj ljestvici geomagnetska oluja najslabije jačine.
Svejedno, ustvrdili su kako bi takva oluja ipak mogla prouzrokovati "slabije oscilacije na mrežnim stanicama te manji utjecaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju".
Strah od geomagnetskih oluja nije nešto što je neopravdano. Oluja koja bi bila kategorije G-5 utjecala bi na električnu energiju i sigurnosne sisteme diljem svijeta. Potencijalno bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računarskih mreža te velikih oštećenja na električnim transformatorima, što bi prouzrokovalo nestanak struje diljem planete.
Oluja jačine G-5 bi mogla naštetiti također radiovalovima te tako napraviti potpuni kaos u društvu – mobilni telefoni, internet i GPS ne bi radili.
Geomagnetska oluja je, zapravo, privremeno ometanje Zemljine magnetosfere, a uzrok su joj Sunčeve aktivnosti. Udarni val i oblak magnetskog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama te koronalnim izbacivanjem mase koji napadaju Zemljino magnetsko polje tri dana poslije Sunčevih aktivnosti. Takve geomagnetske oluje obično znaju trajati dan ili dva, ali može se dogoditi da potraju i danima, piše FENA.
Najveća zabilježena geomagnetska oluja u povijesti je bio Carringtonov događaj. Oluja se dogodila se u rujnu 1859. godine.
Izazvala je iskrenje zemaljskih telegrafskih linija, čak i zapalila neke telegrafske urede i onesposobila tzv. “viktorijanski internet”.
U nešto skorije vrijeme je bio poznat slučaj iz nešto bliže 1989. godine, kada su u vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru čak sedam dana.
Utjecaj geomagnetskih oluja na ljude se tek počeo proučavati po pitanju radijacije, ali poznato je kako golubovi pismonoše u vrijeme takvih oluja imaju dosta problema s navigacijom, jer nisu u stanju pronaći mjesto na koje bi trebali sletjeti.
