Zoran Milanović je prema prvim nepotpunim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva pobjednik predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Nakon obrađenih 97,24 posto biračkih mjesta Milanović osvaja 997.655 glasova, a Grabar-Kitarović 894.259 glasova.
Zoran Milanović ima više od 100.000 glasova prednosti nad Kolindom Grabar-Kitarović.
U Zagrebu, gdje je do 20,30 sati bilo obrađeno 55,56 posto biračkih mjesta, Milanović je osvojio 108.196 glasova, a Grabar-Kitarović 73.845 glasova.
U Splitu je, nakon obrađenih 74,12 posto birališta, za Milanovića glasovalo 28.179, a za Grabar-Kitarović 24.868 glasača.
Milanovića je u Rijeci zaokružilo 28.028 birača, a Grabar-Kitarović njih 12.717, prema podacima s 80,77 posto biračkih mjesta.
Najmanju razliku Grabar-Kitarović ostvarila je u Osijeku gdje je, prema podacima s 97,44 posto birališta, za Milanovića glasovalo 22.852 birača, a za aktualnu predsjednicu 22.049 birača.
U prvom krugu Milanović je pobijedio u Zagrebu, Splitu i Rijeci, dok je u Osijeku najviše glasova dobio Miroslav Škoro.
Milanović osvojio devet županija, Grabar-Kitarović njih 12 i dijasporu
Pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora Zoran Milanović pobijedio je u devet županija, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović osvojila njih 12 i glasove birača u dijaspori.
Kandidat SDP-a Zoran Milanović pobjedu je odnio u devet županija, uključujući i Grad Zagreb. Najviše glasova birača dobio je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji te u Gradu Zagrebu.
Najbolji rezultat Milanović je ostvario u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, a najgore je prošao kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović pobjedu je odnijela u čak 12 županija i u inozemstvu, ali joj to nije bilo dovoljno za pobjedu.
Više glasova od Milanovića osvojila je u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u dijaspori.
Grabar-Kitarović najbolje je prošla kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje ima oko 30 tisuća glasova više od Milanovića, dok je najlošiji rezultat zabilježila u Međimurskoj i Istarskoj županiji.
Životopis Zorana Milanovića
Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je predsjednik hrvatske Vlade u razdoblju od 2011. do siječnja 2016. te predsjednik SDP-a od 2007. do 2016. godine.
Rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i školovao se. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu i bio dobitnik Rektorove nagrade.
Nakon studija zaposlio se kao pripravnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a 1993. odlazi u Ministarstvo vanjskih poslova.
Kao pripadnik OESS-a 1994. odlazi u mirovnu misiju u tada ratom zahvaćeni Nagorno Karabah (Azerbejdžan), a 1996. imenovan je savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.
Milanović 2004. stavlja na raspolaganje svoj mandat pomoćnika ministra vanjskih poslova i na poziv tadašnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana postaje član Izvršnog odbora SDP-a i međunarodni tajnik te stranke.
Nakon smrti Ivice Račana u travnju 2007. Milanović je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika SDP-a u lipnju 2007., pobijedivši Željku Antunović, Milana Bandića i Tonina Piculu.
Na parlamentarnim izborima u studenom 2007. HDZ ponovno osvaja vlast a Milanović postaje vođa oporbe kao predsjednik SDP-a i kluba te stranke u Hrvatskom saboru.
U izbornoj 2011. SDP potpisuje koalicijski sporazum s HNS-om, IDS-om i HSU-om te kao Kukuriku koalicija 4. prosinca izlaze na izbore i osvajaju 80 mandata, odnosno natpolovičnu većinu u Saboru.
Nakon mandata na čelu Vlade i gubitka parlamentarnih izbora krajem 2015., Milanović podnosi ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i osniva privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.
Nakon obrađenih 97,24 posto biračkih mjesta Milanović osvaja 997.655 glasova, a Grabar-Kitarović 894.259 glasova.
Zoran Milanović ima više od 100.000 glasova prednosti nad Kolindom Grabar-Kitarović.
U Zagrebu, gdje je do 20,30 sati bilo obrađeno 55,56 posto biračkih mjesta, Milanović je osvojio 108.196 glasova, a Grabar-Kitarović 73.845 glasova.
U Splitu je, nakon obrađenih 74,12 posto birališta, za Milanovića glasovalo 28.179, a za Grabar-Kitarović 24.868 glasača.
Milanovića je u Rijeci zaokružilo 28.028 birača, a Grabar-Kitarović njih 12.717, prema podacima s 80,77 posto biračkih mjesta.
Najmanju razliku Grabar-Kitarović ostvarila je u Osijeku gdje je, prema podacima s 97,44 posto birališta, za Milanovića glasovalo 22.852 birača, a za aktualnu predsjednicu 22.049 birača.
U prvom krugu Milanović je pobijedio u Zagrebu, Splitu i Rijeci, dok je u Osijeku najviše glasova dobio Miroslav Škoro.
Milanović osvojio devet županija, Grabar-Kitarović njih 12 i dijasporu
Pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora Zoran Milanović pobijedio je u devet županija, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović osvojila njih 12 i glasove birača u dijaspori.
Kandidat SDP-a Zoran Milanović pobjedu je odnio u devet županija, uključujući i Grad Zagreb. Najviše glasova birača dobio je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji te u Gradu Zagrebu.
Najbolji rezultat Milanović je ostvario u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, a najgore je prošao kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović pobjedu je odnijela u čak 12 županija i u inozemstvu, ali joj to nije bilo dovoljno za pobjedu.
Više glasova od Milanovića osvojila je u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u dijaspori.
Grabar-Kitarović najbolje je prošla kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje ima oko 30 tisuća glasova više od Milanovića, dok je najlošiji rezultat zabilježila u Međimurskoj i Istarskoj županiji.
Životopis Zorana Milanovića
Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je predsjednik hrvatske Vlade u razdoblju od 2011. do siječnja 2016. te predsjednik SDP-a od 2007. do 2016. godine.
Rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i školovao se. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu i bio dobitnik Rektorove nagrade.
Nakon studija zaposlio se kao pripravnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a 1993. odlazi u Ministarstvo vanjskih poslova.
Kao pripadnik OESS-a 1994. odlazi u mirovnu misiju u tada ratom zahvaćeni Nagorno Karabah (Azerbejdžan), a 1996. imenovan je savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.
Milanović 2004. stavlja na raspolaganje svoj mandat pomoćnika ministra vanjskih poslova i na poziv tadašnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana postaje član Izvršnog odbora SDP-a i međunarodni tajnik te stranke.
Nakon smrti Ivice Račana u travnju 2007. Milanović je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika SDP-a u lipnju 2007., pobijedivši Željku Antunović, Milana Bandića i Tonina Piculu.
Na parlamentarnim izborima u studenom 2007. HDZ ponovno osvaja vlast a Milanović postaje vođa oporbe kao predsjednik SDP-a i kluba te stranke u Hrvatskom saboru.
U izbornoj 2011. SDP potpisuje koalicijski sporazum s HNS-om, IDS-om i HSU-om te kao Kukuriku koalicija 4. prosinca izlaze na izbore i osvajaju 80 mandata, odnosno natpolovičnu većinu u Saboru.
Nakon mandata na čelu Vlade i gubitka parlamentarnih izbora krajem 2015., Milanović podnosi ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i osniva privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.
