Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti milijardu eura od šest, koliko je osigurano za zemlje Zapadnog Balkana.
Od novca nas dijeli lista reformi koju moramo dostaviti Europskoj komisiji.
Razlog – po tko zna koji put – rascjepkanost sustava i različiti politički interesi koji dogovor čine nemogućim. Novcem bi raspolagali sve razine vlasti u državi, za različite područja. Među njima i cestovna infrastruktura, koja je našoj zemlji neophodna za regionalno povezivanje i gospodarski rast. Hoće li volja za novcem biti jača od interesa – moglo bi biti poznato možda i ovog ponedjeljka, piše Federalna.ba.
Rok za dostavljanje liste reformi od kojih zavisi povlačenje milijardu eura predviđenih Planom rasta Europske komisije našoj zemlji je istekao. Kao i do sada bh. vlasti se nadaju kupovini vremena i da nije sve izgubljeno.
Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni da kada samo jedan ne sudjeluje, koči nas kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine, upozorila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
A razjedinjenost vlasti o ovom pitanju najviše prijeti padom standarda bh. građana i tranzitnom izoliranosti jer je, prema projekcijama, najviše sredstava potrebno uložiti u cestovnu infrastrukturu.
EU zahtjev i standard – koridori, transportni i energetski, jesu oni koji zahtijevaju najviše sredstava te je vjerovatno da će ih povlačiti iz Plana rasta, navodi Adnan Tatar, pomoćnik direktora Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za europske integracije.
Osim bolje europske povezanosti, ekonomski značaj izgradnje Koridora Vc je ogroman, jer više od polovice bh. stanovništva živi u blizini trase. Do sada je EU odobrila blizu 600 milijuna eura grantova za njegovu izgradnju. Najveća prepreka je i najzahtjevniji projekt na Koridoru.
Veći dio je ugovoren, osim tunela Prenj i dionice koja je vezana za tunel Prenj. Tu je potrebno napraviti strategiju koju Federacija mora uraditi. To je, manje-više, to što se tiče koridora autoceste, istaknuo je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).
Planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova za tunel Prenj je treće tromjesečje 2024. godine. Rok za završetak tunela Prenj je, prema dinamici, planiran za kolovoz 2030. godine.
Završetak izgradnje Koridora Vc prioritetni je infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu, pa tako i za Europsku uniju, kao dio plana ekonomskih investicija za Zapadni Balkan, navode iz Autocesta FBiH.
Sredstva za unaprjeđenje cestovne i transportne infrastrukture dostupna su zemljama Zapadnog Balkana, a do njih dolaze oni koji osim ciljeva imaju definirane projekte.
Možemo dobiti oko 16 milijardi za unaprjeđenje transporta na području Zapadnog Balkana, tj., zemalja koje čine tu transportnu zajednicu. Bosna i Hercegovina u ovoj grupaciji šest zemalja povlači najmanje sredstava jer nemamo spremne projekte, ističe Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Nakon 2004. Slovenija je ušla u EU. Tada smo imali pripremljene skoro sve glavne planove, a isto kao kod vas, detaljniji projekti još nisu bili svi napravljeni. Europski fondovi su jedna bitna injekcija za razvoj infrastrukture, poručuje Drago Sever, profesor na Fakultetu za građevinarstvo, prometno inženjerstvo i arhitekturu u Mariboru.
Nemogućnost dogovora i neprovođenja reformi prijetnja je da će novac namijenjen Bosni i Hercegovini biti preusmjeren drugima, koji su ispunili zadatke i svjesni prilike koja se nudi.
Kad je u pitanju usvajanje reformskih zakona koje traži Europska komisija, dođemo u situaciju da se ta sredstva preraspodjeljuju i da budu dodijeljena onim državama na prostoru Zapadnog Balkana koje svakako ostvaruju određene napretke – koje zahtijeva Europska komisija, kaže Haris Plakalo, generalni tajnik Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini.
Stoga se razlogom postavlja pitanje: Je li izvjesnije da će vlast u Bosni i Hercegovini postići dogovor o spornim pitanjima na reformskoj listi ili će sredstva iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu biti preusmjerena za razvoj ekonomija drugih zemalja Zapadnog Balkana?
Od novca nas dijeli lista reformi koju moramo dostaviti Europskoj komisiji.
Razlog – po tko zna koji put – rascjepkanost sustava i različiti politički interesi koji dogovor čine nemogućim. Novcem bi raspolagali sve razine vlasti u državi, za različite područja. Među njima i cestovna infrastruktura, koja je našoj zemlji neophodna za regionalno povezivanje i gospodarski rast. Hoće li volja za novcem biti jača od interesa – moglo bi biti poznato možda i ovog ponedjeljka, piše Federalna.ba.
Rok za dostavljanje liste reformi od kojih zavisi povlačenje milijardu eura predviđenih Planom rasta Europske komisije našoj zemlji je istekao. Kao i do sada bh. vlasti se nadaju kupovini vremena i da nije sve izgubljeno.
Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni da kada samo jedan ne sudjeluje, koči nas kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine, upozorila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
A razjedinjenost vlasti o ovom pitanju najviše prijeti padom standarda bh. građana i tranzitnom izoliranosti jer je, prema projekcijama, najviše sredstava potrebno uložiti u cestovnu infrastrukturu.
EU zahtjev i standard – koridori, transportni i energetski, jesu oni koji zahtijevaju najviše sredstava te je vjerovatno da će ih povlačiti iz Plana rasta, navodi Adnan Tatar, pomoćnik direktora Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za europske integracije.
Osim bolje europske povezanosti, ekonomski značaj izgradnje Koridora Vc je ogroman, jer više od polovice bh. stanovništva živi u blizini trase. Do sada je EU odobrila blizu 600 milijuna eura grantova za njegovu izgradnju. Najveća prepreka je i najzahtjevniji projekt na Koridoru.
Veći dio je ugovoren, osim tunela Prenj i dionice koja je vezana za tunel Prenj. Tu je potrebno napraviti strategiju koju Federacija mora uraditi. To je, manje-više, to što se tiče koridora autoceste, istaknuo je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).
Planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova za tunel Prenj je treće tromjesečje 2024. godine. Rok za završetak tunela Prenj je, prema dinamici, planiran za kolovoz 2030. godine.
Završetak izgradnje Koridora Vc prioritetni je infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu, pa tako i za Europsku uniju, kao dio plana ekonomskih investicija za Zapadni Balkan, navode iz Autocesta FBiH.
Sredstva za unaprjeđenje cestovne i transportne infrastrukture dostupna su zemljama Zapadnog Balkana, a do njih dolaze oni koji osim ciljeva imaju definirane projekte.
Možemo dobiti oko 16 milijardi za unaprjeđenje transporta na području Zapadnog Balkana, tj., zemalja koje čine tu transportnu zajednicu. Bosna i Hercegovina u ovoj grupaciji šest zemalja povlači najmanje sredstava jer nemamo spremne projekte, ističe Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Nakon 2004. Slovenija je ušla u EU. Tada smo imali pripremljene skoro sve glavne planove, a isto kao kod vas, detaljniji projekti još nisu bili svi napravljeni. Europski fondovi su jedna bitna injekcija za razvoj infrastrukture, poručuje Drago Sever, profesor na Fakultetu za građevinarstvo, prometno inženjerstvo i arhitekturu u Mariboru.
Nemogućnost dogovora i neprovođenja reformi prijetnja je da će novac namijenjen Bosni i Hercegovini biti preusmjeren drugima, koji su ispunili zadatke i svjesni prilike koja se nudi.
Kad je u pitanju usvajanje reformskih zakona koje traži Europska komisija, dođemo u situaciju da se ta sredstva preraspodjeljuju i da budu dodijeljena onim državama na prostoru Zapadnog Balkana koje svakako ostvaruju određene napretke – koje zahtijeva Europska komisija, kaže Haris Plakalo, generalni tajnik Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini.
Stoga se razlogom postavlja pitanje: Je li izvjesnije da će vlast u Bosni i Hercegovini postići dogovor o spornim pitanjima na reformskoj listi ili će sredstva iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu biti preusmjerena za razvoj ekonomija drugih zemalja Zapadnog Balkana?
