Nakon pet godina provođenja Strategije za borbu protiv korupcije (2015-2019) i pripadajućeg Akcijskog plana, Bosna i Hercegovina nazadovala je u toj oblasti po svim relevantnim međunarodnim parametrima koji pokazuju da je korupcija danas još prisutnija.
Pregled realizacije Strategije koji je izradio TI BIH pokazuje da je provedeno tek 30 posto planiranih aktivnosti iz akcijskog plana, a konačan efekt gotovo je nikakav jer je BiH napravila nekoliko koraka nazad na polju borbe protiv korupcije.
Ponovno nazadovali
Iz TI BiH su priopćili kako najnoviji podaci pokazuju da je BiH u periodu provođenja strategije nazadovala 35 mjesta u svijetu po indeksu percepcije korupcije, a glavni razlozi su politička kontrola rada pravosuđa, manipulacije izbornim procesom i kršenje ljudskih prava, ističu iz "Transparency Internationala u BiH".
Slično pokazuju i indikatori upravljanja Instituta Svjetske banke koji pored ostalih parametara prate kontrolu korupcije. U periodu provođenja Strategije, BiH ne samo da nije ostvarila nikakav napredak, već se bilježi vrlo izražen pad u ocjeni za skoro 20 prostotnih poena na skali od 0 do 100.
Strategijom je bilo definirano pet strateških ciljeva od kojih je prvi bio uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta (u potpunosti realizirano 17 od 50 planiranih aktivnosti), a paradoksalno je da su neka od tijela za borbu protiv korupcije formirana tek u posljednjoj godini implementacije strategije.
"U okviru ovoga trebali su se uspostaviti transparentni i mjerljivi kriteriji za zapošljavanje u javnoj službi, kao i smanjivanje političkog utjecaja na ukupan rad javnog sektora ali nikakav napredak u ovoj oblasti nije napravljen", navode iz TI BiH.
Građani obeshrabljeni
Cilj Strategije bio je popraviti integritet pravosudnih institucija i uspostaviti nove kanale za prijavu korupcije, ali su brojne afere koje su u proteklom periodu pogađale bh. pravosuđe dodatno urušile njegov integritet i povjerenje javnosti, dok su brojni sudski procesi koji se vode protiv zviždača obeshrabrili građane da prijavljuju korupciju.
TI BiH je kontinuirano pratio procesuiranje slučajeva korupcije u BiH, a porazne rezultate rada najbolje ilustrira podatak da je Tužiteljstvo BiH tijekom 2019. godine podiglo samo jednu optužnicu za korupciju gdje je tuženi na kraju oslobođen, a 67,8 posto svih presuda za korupciju u BiH završilo je uvjetnom kaznom.
"Taj podatak jasno pokazuje da vlasti nisu prepoznale ključni problem u definiranju četvrtog cilja strategije, podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za sudjelovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije, gdje je u potpunosti realizirano 7 od 45 planiranih aktivnosti", upozoravaju iz TI BiH.
Sva relevantna istraživanja pokazuju da svijest građana postoji, ali ne i povjerenje u institucije za provođenje zakona, kako zbog loših rezultata provođenja postojećeg zakonskog okvira, tako i zbog nedostatka mehanizama zaštite za prijavitelje korupcije.
Pregled realizacije Strategije koji je izradio TI BIH pokazuje da je provedeno tek 30 posto planiranih aktivnosti iz akcijskog plana, a konačan efekt gotovo je nikakav jer je BiH napravila nekoliko koraka nazad na polju borbe protiv korupcije.
Ponovno nazadovali
Iz TI BiH su priopćili kako najnoviji podaci pokazuju da je BiH u periodu provođenja strategije nazadovala 35 mjesta u svijetu po indeksu percepcije korupcije, a glavni razlozi su politička kontrola rada pravosuđa, manipulacije izbornim procesom i kršenje ljudskih prava, ističu iz "Transparency Internationala u BiH".
Slično pokazuju i indikatori upravljanja Instituta Svjetske banke koji pored ostalih parametara prate kontrolu korupcije. U periodu provođenja Strategije, BiH ne samo da nije ostvarila nikakav napredak, već se bilježi vrlo izražen pad u ocjeni za skoro 20 prostotnih poena na skali od 0 do 100.
Strategijom je bilo definirano pet strateških ciljeva od kojih je prvi bio uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta (u potpunosti realizirano 17 od 50 planiranih aktivnosti), a paradoksalno je da su neka od tijela za borbu protiv korupcije formirana tek u posljednjoj godini implementacije strategije.
"U okviru ovoga trebali su se uspostaviti transparentni i mjerljivi kriteriji za zapošljavanje u javnoj službi, kao i smanjivanje političkog utjecaja na ukupan rad javnog sektora ali nikakav napredak u ovoj oblasti nije napravljen", navode iz TI BiH.
Građani obeshrabljeni
Cilj Strategije bio je popraviti integritet pravosudnih institucija i uspostaviti nove kanale za prijavu korupcije, ali su brojne afere koje su u proteklom periodu pogađale bh. pravosuđe dodatno urušile njegov integritet i povjerenje javnosti, dok su brojni sudski procesi koji se vode protiv zviždača obeshrabrili građane da prijavljuju korupciju.
TI BiH je kontinuirano pratio procesuiranje slučajeva korupcije u BiH, a porazne rezultate rada najbolje ilustrira podatak da je Tužiteljstvo BiH tijekom 2019. godine podiglo samo jednu optužnicu za korupciju gdje je tuženi na kraju oslobođen, a 67,8 posto svih presuda za korupciju u BiH završilo je uvjetnom kaznom.
"Taj podatak jasno pokazuje da vlasti nisu prepoznale ključni problem u definiranju četvrtog cilja strategije, podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za sudjelovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije, gdje je u potpunosti realizirano 7 od 45 planiranih aktivnosti", upozoravaju iz TI BiH.
Sva relevantna istraživanja pokazuju da svijest građana postoji, ali ne i povjerenje u institucije za provođenje zakona, kako zbog loših rezultata provođenja postojećeg zakonskog okvira, tako i zbog nedostatka mehanizama zaštite za prijavitelje korupcije.
