Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je raketni napad SAD-a na Siriju izazvao strahovanja od poremećaja opskrbe tržišta 'crnim zlatom'.
Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,24 dolara, što je 4,5 posto više nego tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,3 posto, na 52,24 dolara.
Rast cijena posljedica je, među ostalim, najveće američke vojne akcije u Siriji od početka građanskog rata prije šest godina, što je dodatno ojačalo geopolitičku neizvjesnost na Bliskom istoku.
''Tržišta nafte ponovno špekuliraju s rastom cijena nakon nekoliko tjedana stanke. Čini se da nove vijesti vraćaju u fokus geopolitičke rizike'', kazao je Frank Klumpp iz Landesbank Baden-Wuerttemberga, prenosi SEEbiz.
Sirijska je proizvodnja nafte relativno skromna, ali zbog pozicije te zemlje i njezinih saveza s velikim proizvođačima u regiji, eskalacija sukoba podupire strahovanja od poremećaja u opskrbi.
Osim raketnoga napada SAD-a na zračnu bazu u Siriji, potporu cijenama pružio je i poremećaj u opskrbi iz Kanade zbog požara.
''Poremećaji u proizvodnji u Kanadi podupirat će cijene i u predstojećem razdoblju'', smatra Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
Drugi analitičari, pak, drže da sukob u Siriji neće utjecati na fundamente i da bi premija na rizik mogla splasnuti jednako brzo kao što je i porasla.
''Ovo bi se mogao pokazati samo kao špekulativni uspon cijena jer ništa u fundamentima ne podržava ovaj rast'', kaže Hamza Khan, strateg u ING-u.
Tako vijesti govore da se većina članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pridržava dogovora o smanjenju proizvodnje u prvoj polovini ove godine za ukupno 1,8 milijuna barela dnevno.
No, goleme globalne zalihe nafte i dalje se znatnije ne smanjuju jer SAD, koji nije potpisnik lanjskog sporazuma o smanjenju proizvodnje, koristi priliku kako bi plasirao svoju naftu i povećao svoj udio na tržištu.
U petak je tako tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih 10, što je već 41. rast u posljednjih 45 tjedna. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 672, najvišu razinu od rujna 2015. godine.
Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji utjecaj na tržište nego što se procjenjivalo, te da će se i u idućim tjednima cijene kretati u relativno uskom rasponu, osim u slučaju neočekivanih događaja i poremećaja u opskrbi.
Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,24 dolara, što je 4,5 posto više nego tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,3 posto, na 52,24 dolara.
Rast cijena posljedica je, među ostalim, najveće američke vojne akcije u Siriji od početka građanskog rata prije šest godina, što je dodatno ojačalo geopolitičku neizvjesnost na Bliskom istoku.
''Tržišta nafte ponovno špekuliraju s rastom cijena nakon nekoliko tjedana stanke. Čini se da nove vijesti vraćaju u fokus geopolitičke rizike'', kazao je Frank Klumpp iz Landesbank Baden-Wuerttemberga, prenosi SEEbiz.
Sirijska je proizvodnja nafte relativno skromna, ali zbog pozicije te zemlje i njezinih saveza s velikim proizvođačima u regiji, eskalacija sukoba podupire strahovanja od poremećaja u opskrbi.
Osim raketnoga napada SAD-a na zračnu bazu u Siriji, potporu cijenama pružio je i poremećaj u opskrbi iz Kanade zbog požara.
''Poremećaji u proizvodnji u Kanadi podupirat će cijene i u predstojećem razdoblju'', smatra Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
Drugi analitičari, pak, drže da sukob u Siriji neće utjecati na fundamente i da bi premija na rizik mogla splasnuti jednako brzo kao što je i porasla.
''Ovo bi se mogao pokazati samo kao špekulativni uspon cijena jer ništa u fundamentima ne podržava ovaj rast'', kaže Hamza Khan, strateg u ING-u.
Tako vijesti govore da se većina članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pridržava dogovora o smanjenju proizvodnje u prvoj polovini ove godine za ukupno 1,8 milijuna barela dnevno.
No, goleme globalne zalihe nafte i dalje se znatnije ne smanjuju jer SAD, koji nije potpisnik lanjskog sporazuma o smanjenju proizvodnje, koristi priliku kako bi plasirao svoju naftu i povećao svoj udio na tržištu.
U petak je tako tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih 10, što je već 41. rast u posljednjih 45 tjedna. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 672, najvišu razinu od rujna 2015. godine.
Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji utjecaj na tržište nego što se procjenjivalo, te da će se i u idućim tjednima cijene kretati u relativno uskom rasponu, osim u slučaju neočekivanih događaja i poremećaja u opskrbi.
