Zbog nepravde prema Hrvatima iz Regulatorne agencije za komunikacije istupio je predsjedatelj Vijeća RAK-a Nino Ćorić.
Među 22 rukovodeća zaposlenika Regulatorne agencije za komunikacije samo su dvojica Hrvata, dok na najvišoj razini rukovođenja nema predstavnika ovoga naroda – najkraći je ovo mogući opis stanja u navedenoj državnoj instituciji koja bi, u skladu sa svim pravilima, trebala oslikavati konstitutivnost triju naroda upravo kroz kadrovsku zastupljenost.
No, u praksi to nije tako, a da stvar bude gora, konstantno se odbijaju inicijative nekolicine Hrvata u strukturama ove agencije ili se problem pokušava gurnuti pod tepih.
Razlozi ostavke
Iz Vijeća se također doznaje kako je Ćorić napisao da “s obzirom na nepostupanje rukovodstva Agencije sukladno zaključcima sa sjednice Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH održane 15. 12. 2022. i 24. 2. 2023. (termin koji je ustanovljen nakon nekoliko mojih bezuspješnih pokušaja zakazivanja iste), što, po mom mišljenju, ostavlja implikacije na rad Vijeća Agencije, a posebice mene kao njegova predsjedatelja, ovim podnosim neopozivu ostavku na mjesto predsjedatelja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH”.
Ostavka je uslijedila nakon dugotrajne borbe kojom se nastojalo ukazati na potrebu ispravljanja nacionalnog disbalansa.
Također, doznaje se kako je Ćorić naveo da dodatni razlog ostavci predstavlja njegovo zdravstveno stanje, kao i liječničke preporuke vezane uz napore s kojima se susretao pri obnašanju ove pozicije.
Istaknuo je i kako će, svjestan objektivnih poteškoća u funkcioniranju s kojima se već dulje vrijeme suočava Vijeće odnosno njegov predsjedatelj, nastaviti svoj rad u Vijeću kao član.
Ovime je također potvrdio i kako će podržati svaki prijedlog za izbor novog predsjedatelja.
Ćorićeva ostavka jasan je čin kojim se želi ukazati na nacionalni disbalans, odnosno činjenicu da se ne žele provesti nužne reforme, odnosno ispoštovati potreba za uspostavom strukture kojom će se na terenu primijeniti načela ravnopravne zastupljenosti.
Zaključak o zastupljenosti
A kakav je odnos prema hrvatskim apelima, jasno pokazuje i jedan primjer.
Naime, Zoran Tomić, član Vijeća RAK-a te hrvatski kadar u Vijeću, bio je predložio zaključak, koji je podržao tada predsjedatelj Ćorić, da se uputi apel ravnatelju da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i omogući ravnopravnu zastupljenost. No, za ovaj zaključak nije bilo spremnosti, odnosno kolege iz drugih naroda su isti odbili.
U samom zaključku koji je uputio Tomić potvrđeno je kako su od 22 rukovodeća zaposlenika tek dvojica Hrvata, a od sedam zaposlenih na najvišoj razini rukovođenja (ravnatelj, tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja) nema ni jednog predstavnika hrvatskog naroda, što, ističe se, predstavlja disbalans i neravnopravnu zastupljenost hrvatskog naroda na rukovodećim pozicijama u Agenciji.
Shodno navedenom, Vijeće Agencije trebalo je ovim zaključkom uputiti apel ravnatelju Agencije da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i tako omogući ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, a posebno na najvišim razinama rukovođenja (tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja).
No, ta inicijativa nije uspjela dobiti podršku, a Hrvati su tako ostali uskraćeni za ravnopravnu zastupljenost u jednoj od najznačajnijih državnih institucija.
Inače, Vijeće Agencije ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH, dok su osnovne organizacijske jedinice Agencije Ured ravnatelja, sektori i odjeli, piše iks-portal.info.
Među 22 rukovodeća zaposlenika Regulatorne agencije za komunikacije samo su dvojica Hrvata, dok na najvišoj razini rukovođenja nema predstavnika ovoga naroda – najkraći je ovo mogući opis stanja u navedenoj državnoj instituciji koja bi, u skladu sa svim pravilima, trebala oslikavati konstitutivnost triju naroda upravo kroz kadrovsku zastupljenost.
No, u praksi to nije tako, a da stvar bude gora, konstantno se odbijaju inicijative nekolicine Hrvata u strukturama ove agencije ili se problem pokušava gurnuti pod tepih.
Razlozi ostavke
Iz Vijeća se također doznaje kako je Ćorić napisao da “s obzirom na nepostupanje rukovodstva Agencije sukladno zaključcima sa sjednice Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH održane 15. 12. 2022. i 24. 2. 2023. (termin koji je ustanovljen nakon nekoliko mojih bezuspješnih pokušaja zakazivanja iste), što, po mom mišljenju, ostavlja implikacije na rad Vijeća Agencije, a posebice mene kao njegova predsjedatelja, ovim podnosim neopozivu ostavku na mjesto predsjedatelja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH”.
Ostavka je uslijedila nakon dugotrajne borbe kojom se nastojalo ukazati na potrebu ispravljanja nacionalnog disbalansa.
Također, doznaje se kako je Ćorić naveo da dodatni razlog ostavci predstavlja njegovo zdravstveno stanje, kao i liječničke preporuke vezane uz napore s kojima se susretao pri obnašanju ove pozicije.
Istaknuo je i kako će, svjestan objektivnih poteškoća u funkcioniranju s kojima se već dulje vrijeme suočava Vijeće odnosno njegov predsjedatelj, nastaviti svoj rad u Vijeću kao član.
Ovime je također potvrdio i kako će podržati svaki prijedlog za izbor novog predsjedatelja.
Ćorićeva ostavka jasan je čin kojim se želi ukazati na nacionalni disbalans, odnosno činjenicu da se ne žele provesti nužne reforme, odnosno ispoštovati potreba za uspostavom strukture kojom će se na terenu primijeniti načela ravnopravne zastupljenosti.
Zaključak o zastupljenosti
A kakav je odnos prema hrvatskim apelima, jasno pokazuje i jedan primjer.
Naime, Zoran Tomić, član Vijeća RAK-a te hrvatski kadar u Vijeću, bio je predložio zaključak, koji je podržao tada predsjedatelj Ćorić, da se uputi apel ravnatelju da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i omogući ravnopravnu zastupljenost. No, za ovaj zaključak nije bilo spremnosti, odnosno kolege iz drugih naroda su isti odbili.
U samom zaključku koji je uputio Tomić potvrđeno je kako su od 22 rukovodeća zaposlenika tek dvojica Hrvata, a od sedam zaposlenih na najvišoj razini rukovođenja (ravnatelj, tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja) nema ni jednog predstavnika hrvatskog naroda, što, ističe se, predstavlja disbalans i neravnopravnu zastupljenost hrvatskog naroda na rukovodećim pozicijama u Agenciji.
Shodno navedenom, Vijeće Agencije trebalo je ovim zaključkom uputiti apel ravnatelju Agencije da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i tako omogući ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, a posebno na najvišim razinama rukovođenja (tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja).
No, ta inicijativa nije uspjela dobiti podršku, a Hrvati su tako ostali uskraćeni za ravnopravnu zastupljenost u jednoj od najznačajnijih državnih institucija.
Inače, Vijeće Agencije ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH, dok su osnovne organizacijske jedinice Agencije Ured ravnatelja, sektori i odjeli, piše iks-portal.info.
