Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata 1,5 g vlakana, 30 % dnevne količine vitamina A, 80% dnevne količine vitamina C. Ovih nekoliko kratkih podataka govori sasvim dovoljno o tome koliko je ovo povrće zdravo.
Osim toga, dinja obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa do najtežih oboljenja. S obzirom na to da 90 % njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana.
Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a bere se u jesen. Uzgaja na lakim tipovima tla, mrvičaste strukture, dobro drenirana i pH vrijednosti od 6-7,5. Korijen dinje se razvija uglavnom na dubini od 35-40 cm, pa je potrebno prethodno tlo pripremiti podrivačem. Ovo povrće ima velike zahtjeve kada je u pitanju toplina, pa tijekom vegetacije temperature ne bi smjele biti ispod 15 °C. Optimalne temperature za rast i razvoj su od 20-27 °C, a u razdoblju dozrijevanja od 25-28 °C. Razvoju dinje pogoduje niža relativna vlaga zraka od 45-60 %. Dinja se uzgaja iz presadnica ili direktnom sjetvom. Direktna ili izravna sjetva izvodi se u području Dalmacije, a iz presadnica u području gdje su kasni proljetni dani hladniji i vlažniji.
Sjemenke zrele dinje, koje su također jestive, osim samog ploda sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline te su poželjne za konzumiranje.
Prednosti povrća kojeg svi vole zvati voćem
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.
Prema informacijama na portalu rizici od razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja stoga dinja može biti učinkovita u sprječavanju nastanka astme.
Dinja također sadrži vlakna, kalij, vitamin C koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji razine natrija što je važno kod tretmana visokog krvnog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak.
Ovo voće spada i u lako probavljivu hranu i preporuka je da ju konzumirate na prazan želudac i prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one s osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na probavljanje hrane.
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala. Redovno konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
Redovno konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan je za njihov rast.
Osim samog voća, sjemenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnog kamenca, dok se čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje, prenosi Dom i dizajn.
Osim toga, dinja obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa do najtežih oboljenja. S obzirom na to da 90 % njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana.
Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a bere se u jesen. Uzgaja na lakim tipovima tla, mrvičaste strukture, dobro drenirana i pH vrijednosti od 6-7,5. Korijen dinje se razvija uglavnom na dubini od 35-40 cm, pa je potrebno prethodno tlo pripremiti podrivačem. Ovo povrće ima velike zahtjeve kada je u pitanju toplina, pa tijekom vegetacije temperature ne bi smjele biti ispod 15 °C. Optimalne temperature za rast i razvoj su od 20-27 °C, a u razdoblju dozrijevanja od 25-28 °C. Razvoju dinje pogoduje niža relativna vlaga zraka od 45-60 %. Dinja se uzgaja iz presadnica ili direktnom sjetvom. Direktna ili izravna sjetva izvodi se u području Dalmacije, a iz presadnica u području gdje su kasni proljetni dani hladniji i vlažniji.
Sjemenke zrele dinje, koje su također jestive, osim samog ploda sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline te su poželjne za konzumiranje.
Prednosti povrća kojeg svi vole zvati voćem
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.
Prema informacijama na portalu rizici od razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja stoga dinja može biti učinkovita u sprječavanju nastanka astme.
Dinja također sadrži vlakna, kalij, vitamin C koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji razine natrija što je važno kod tretmana visokog krvnog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak.
Ovo voće spada i u lako probavljivu hranu i preporuka je da ju konzumirate na prazan želudac i prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one s osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na probavljanje hrane.
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala. Redovno konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
Redovno konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan je za njihov rast.
Osim samog voća, sjemenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnog kamenca, dok se čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje, prenosi Dom i dizajn.
