Neobičan i rijedak fenomen poznat kao Einsteinov prsten nastaje kada svjetlost iz daleke galaksije ili zvijezde na putu do Zemlje prolazi pored kakvog vrlo masivnog svemirskog tijela.
Tada se svjetlost pod utjecajem gravitacije savija i značajno iskrivljuje sliku koju promatrač vidi.
Efekt ovakve gravitacijske leće ponekad dovodi do vrlo lijepih "prstenova", jedan od kojih je svemirski teleskop Hubble snimio ovoga mjeseca.
Iz NASA-e su potvrdili da je riječ o najvećem te jednom od najpotpunijih Einsteinovih prstena ikada snimljenih.
Fotografija koju su objavili prikazuje klaster galaksija GAL-CLUS-022058s, smješten na nebu južne hemisfere u konstelaciji Kemijske peći (Fornax).
Ovaj objekt dobio je nadimak "Rastaljeni prsten", upravo zbog izgleda i pozicije na nebu.
Temelji za ovakve objekte postavljeni su u Einsteinovoj Općoj teoriji relativnosti, koja među ostalim opisuje savijanje svjetlosti u blizini gravitacijskog polja.
U ovom slučaju riječ je o svjetlosti koju proizvodi galaksija u pozadini dok je gledamo "preko" klastera galaksija smještenoga između nje i Zemlje, javlja Bug.
Gotovo savršeno poravnanje galaksije u pozadini sa središnjom eliptičnom galaksijom bližeg klastera u velikoj je mjeri distorziralo i povećalo sliku galaksije u veliki prsten.
Tada se svjetlost pod utjecajem gravitacije savija i značajno iskrivljuje sliku koju promatrač vidi.
Efekt ovakve gravitacijske leće ponekad dovodi do vrlo lijepih "prstenova", jedan od kojih je svemirski teleskop Hubble snimio ovoga mjeseca.
Iz NASA-e su potvrdili da je riječ o najvećem te jednom od najpotpunijih Einsteinovih prstena ikada snimljenih.
Put a “Molten Ring” on it!
— Hubble (@NASAHubble) December 18, 2020
The curving features in this #HubbleFriday image are great examples of gravitational lensing, which causes light shining from far away to be bent and magnified by the gravity of an object between the source and the observer: https://t.co/9iEx44viYe pic.twitter.com/NkMArfq4WN
Fotografija koju su objavili prikazuje klaster galaksija GAL-CLUS-022058s, smješten na nebu južne hemisfere u konstelaciji Kemijske peći (Fornax).
Ovaj objekt dobio je nadimak "Rastaljeni prsten", upravo zbog izgleda i pozicije na nebu.
Temelji za ovakve objekte postavljeni su u Einsteinovoj Općoj teoriji relativnosti, koja među ostalim opisuje savijanje svjetlosti u blizini gravitacijskog polja.
U ovom slučaju riječ je o svjetlosti koju proizvodi galaksija u pozadini dok je gledamo "preko" klastera galaksija smještenoga između nje i Zemlje, javlja Bug.
Gotovo savršeno poravnanje galaksije u pozadini sa središnjom eliptičnom galaksijom bližeg klastera u velikoj je mjeri distorziralo i povećalo sliku galaksije u veliki prsten.
