Vodstvo HDZ-a RH najavljuje nakon dolaska na vlast veliki zaokret prema Hrvatima u BiH te pozdravlja inicijativu njemačke kancelarke Angele Markel i rezoluciju kongresnice Janice Hahn. Očekuju da će voditi izjednačavanje položaja Hrvata sa Srbima i Bošnjacima. Zbog toga Karamarko poziva na svehrvatsko zajedništvo i otvoreno podržava stranke HNS-a.
Hrvati u BiH nemaju svog člana Predsjedništva, birali su im ga drugi. Vladu Federacije Hrvatima su birali drugi. Kako popraviti položaj ovoga naroda i jeste li zadovoljni odnosom službenog Zagreba?
Nismo zadovoljni položajem hrvatskog naroda u BiH. Uvijek ističem i isticat ću - BiH je domovina hrvatskog naroda, nećemo je se odreći i nećemo se odreći svojih prava. Moramo ovdje ostati živjeti, kao što smo ostali stoljećima i živjeli i bitno utjecali na karakter Bosne i Hercegovine. Zalagat ćemo se da se prava hrvatskog naroda izjednače s pravima druga dva naroda. A Zagreb može i mora biti aktivniji. Kada preuzmemo odgovornost za vođenje Hrvatske, sigurno ćemo biti i aktivni i angažirani. Naš je moto da nitko u Zagrebu ne može spavati mirno sve dok to ne može i posljednji Hrvat u BiH.
Na koji način popraviti položaj? Je li to hrvatski entitet?
To je pitanje dogovora. Nama je prihvatljivo sve ono što će učiniti Hrvate ravnopravnima, a to će dogovoriti legitimni predstavnici triju naroda. Sve dok od legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH ne čujem da su zadovoljni položajem Hrvata, smatrat ću da nismo izvršili obveze koje nam nameće i Ustav Republike Hrvatske.
Većina zapadnih dužnosnika, međutim, treći entitet, koji podupire velika većina Hrvata u BiH, uopće ne smatra realnom opcijom, a istodobno bez svoga teritorija i institucija Hrvati su predmet diskriminacije. Kako na to gledate?
Moramo biti mudri, moramo uvažavati stavove i mišljenje vodećih "igrača" međunarodne zajednice, pogotovo onih uz čiju smo suglasnost, makar i prešutnu, pokrenuli operacije oslobađanja Hrvatske i zaustavljanja rata u BiH te prisilili tadašnje eksponente velikosrpske okupatorske politike da pristupe mirovnim pregovorima.
Ponavljam, meni osobno nije bitna forma, bitan mi je sadržaj: bitno mi je da Hrvati u BiH sami biraju svoje predstavnike - od člana Predsjedništva BiH do posljednjeg službenika u federalnoj i bh. Vladi - a ne da u tome svome neotuđivom pravu budu spriječeni različitim smicalicama i zloupotrebama. Bitno mi je da Hrvati u BiH imaju svoje školstvo, kulturu, TV program i sva ostala prava kao i druga dva naroda u BiH. A kako će se to organizirati - na predstavnicima je triju naroda da dogovore najbolji i najprihvatljiviji model. A meni osobno, HDZ-u i Vladi koju ćemo uskoro formirati bit će prihvatljiv tek onda kada to potvrde legitimni hrvatski predstavnici u BiH. Sve do tada smatrat ću da hrvatski narod nije ravnopravan u BiH, a takva BiH, po nama, ne bi smjela niti započeti pregovore o ulasku u EU, a kamoli postati ravnopravna članica Unije. Dakle, u interesu je i druga dva naroda ispraviti te nelogičnosti i nepravde te pomoći Hrvatima da postanu ravnopravni.
Do sada su nakon Daytona sve reforme bile na štetu Hrvata čime je oslabljena uloga ovoga naroda. Kakva su vaša očekivanja od inicijative njemačke kancelarke za reformama u BiH i rezolucije koju je u američkom Kongresu predstavila kongresnica Hahn? Može li RH kao članica EU i NATO-a lobirati da se negativna matrica promijeni?
Pozdravljam inicijativu Merkel, smatram da će ona vrlo pozitivno djelovati na procese i budućnost hrvatskog naroda u BiH. Isto tako, veoma sam zadovoljan i rezolucijom koju je Hahn uputila Kongresu, tim više što je tada naglasila "da SAD ima obvezu zaštititi Hrvate na prostoru BiH jer su oni demografski najmanji od triju naroda čiju konstitutivnost priznaje Daytonski sporazum i jer treba spriječiti daljnje slabljenje njihove pozicije". Za mene je sve to optimističan znak. O problemu neravnopravnosti Hrvata počelo se raspravljati u svjetskim središtima u kojima se donose odluke. Zato i moramo biti mudri, ali i jedinstveni, pogotovo Hrvati u BiH. Sada nije vrijeme za neke osobne netrpeljivosti i razmirice. Naravno da bi RH mogla pridonijeti poboljšanju situacije. No, nažalost, ova Josipovićeva i Milanovićeva vlast - osim nekih izoliranih poteza kojima sam dao potporu - nema strategiju za BiH i poboljšanje hrvatskog položaja. Bojim se da će ozbiljniji angažman RH morati pričekati naš dolazak na vlast, mi ćemo i po ovom pitanju doći spremni - s vizijom i strategijom.
Veliki broj Hrvata iz BiH odlazi sa svojih ognjišta, proces je ubrzan ulaskom RH u EU. Kako zaustaviti taj trend i može li vlast u Zagrebu lobirati kako bi hrvatsko gospodarstvo dio svojih pogona premjestilo na područja gdje su Hrvati većina. Svjedoci smo da to nije slučaj nakon ulaska u EU?!
Bit ću potpuno iskren, zahvaljujući nesposobnosti aktualne Vlade, mi u Hrvatskoj imamo katastrofalno gospodarsko-socijalno stanje, nezaposlenost, siromaštvo i bijedu. Kod nas su stale sve ozbiljne investicije, situacija je svakim danom sve gora. Svakim potezom koji povuče, Milanovićeva vlada samo produbljuje krizu. Josipović do sada nijednom nije ozbiljno reagirao kako bi upozorio Vladu i zaštitio najugroženije. Svjesni smo da ćemo imati puno posla kada preuzmemo odgovornost, morat ćemo odmah zaustaviti sve negativne trendove i pokrenuti procese u suprotnom smjeru. Naravno da pri tome nećemo zaboraviti Hrvate u BiH. Ne samo što je naš strateški interes da što više Hrvata ostane u BiH, nego postoji i onaj drugi, ljudski razlog, a svakako i ustavna obveza da vam se pomogne i skrbi o vašoj budućnosti. Treba voditi računa o tome da se poduzetnike ne može prisiliti, ali ih se može potaknuti da negdje investiraju i otvore proizvodni pogon. Ali, sadašnja Vlada nije to u stanju napraviti ni u Hrvatskoj, a kamoli u BiH. Postoje i takozvani EU fondovi prekogranične suradnje, njihovim bi se sredstvima u nekim područjima BiH mogla izgraditi poduzetnička infrastruktura, što bi zasigurno pomoglo investicije i zapošljavanja. Ali, žalosna je činjenica da Hrvatska – zbog nesposobnosti ove vlasti - nije povukla akoro ništa od sredstava koja su joj na raspolaganju, a istodobno smo uplatili članarinu EU od skoro pet milijardi kuna.
BiH zaostaje na europskome putu. Što RH može učiniti da se BiH odvoji od Balkana i krene k EU?
Nisam od onih koji dođu među Hrvate u BiH i ispale nekoliko žestokih parola protiv druga dva naroda. Nakon što te njihove bombastične izjave budu objavljene na nekoliko portala i na društvenim mrežama, oni bezbrižno prijeđu granicu i vrate se u toplinu svoje sinekure, za koju nisu osobno zaslužni. A Hrvati u BiH i dalje ostaju sa svojim problemima, nerijetko čak i većim nakon takvih neodmjerenih izjava. Shvaćam kompleksnost vašeg položaja - to nije tema za politiziranje - te maksimalno uvažavam i druga dva naroda. Zato je moj prijedlog da prvi bh. korak prema EU bude ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata. To bi bio dobar korak, pozdravljen i od međunarodne zajednice. Posebno bi ga mi u Hrvatskoj, koja je članica EU i NATO-a, pozdravili.
Kako gledate na činjenicu da dva HDZ-a zasebno nastupaju na izborima, posebno odluku HDZ-a 1990. da bude izvan HNS-a?
To me jako žalosti i frustrira, napravio sam sve što je bilo u mojoj moći da do toga ne dođe. Nažalost, tako je kako je. U trenutku kada je položaj hrvatskog naroda u BiH ionako iznimno složen, moramo naći dodatne snage i mudrosti da premostimo tu štetnu i nepotrebnu situaciju. Siguran sam da će i hrvatski birači u BiH izreći svoje mišljenje i označiti krivca za te podjele.
Koju hrvatsku političku opciju i kojeg hrvatskog kandidata ćete podržati za Predsjedništvo BiH?
Hrvatska demokratska zajednica i ja osobno podržavamo sve kandidate Hrvatskoga narodnog sabora BiH.
Zašto Zagreb ne čini skoro ništa kako bi rasvijetlio svoju ulogu u Domovinskom ratu u slučaju suđenja šestorici dužnosnika Herceg Bosne gdje su i Hrvatska, odnosno predsjednik Tuđman, ministar Šušak..., osuđeni za komadanje BiH?
Kako nemam dovoljno informacija, ne bih htio špekulirati čini li se nešto ili ne. Uskoro ćemo i to znati. Ali danas Hrvatsku, kada je članica EU i NATO-a, ništa ne priječi da iskoristi svoj položaj u svrhu dokazivanja istine. A istina jest da je bilo pojedinačnih zločina čijem se procesuiranju nitko normalan ne protivi. Ali, također je istina da je u BiH - uz pomoć i javnu potporu tadašnje hrvatske vlasti na čelu s predsjednikom Tuđmanom - prošao referendum o osamostaljenju. Potom je uz pomoć Hrvatske i HVO-a BiH spašena od potpune okupacije. Izbjeglice i ranjenici, Bošnjakinje i Bošnjaci, bili su cijelo vrijeme smješteni u Hrvatskoj - čak i tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH. Kompletna pomoć u naoružanju, opremi, hrani..., dolazila je preko Hrvatske i većinskih hrvatskih područja u BiH. Po okončanju toga nesretnog sukoba, zajedničkim operacijama HV-a, HVO-a i ABiH zaustavljeno je napredovanje Mladićeve soldateske. Stvoreni su uvjeti za Oluju koja je sama bila preduvjet za deblokadu Bihaća i pokretanje zajedničkih oslobodilačkih operacija u BiH. Nakon što su združene snage HV-a i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine u operaciji 'Južni potez' sredinom listopada '95 izbile pred Banju Luku, Milošević je bio prisiljen sjesti za pregovarački stol i potpisati Daytonski sporazum. On je još uvijek na snazi, BiH još uvijek funkcionira kao država upravo na temelju Daytona. I to je istina! Sve ovo što sam naveo ne bi radio netko tko je tobože želio komadati BiH. Da je to želio, pustio bi je "niz vodu".
Apeliram, a i nadam se, da sadašnja Vlada RH i predsjednik Hrvatske poduzimaju sve što mogu kako bi istina izbila na vidjelo. Kada uskoro budemo u prilici obavljati vlast, beskompromisno ćemo napraviti sve da istina o Hrvatskoj i hrvatskom narodu u BiH ugleda svjetlo dana. Pozivamo i sve ostale da ne nasjedaju na razne smicalice, nego da našu blisku prošlost sagledavaju na temelju činjenica. Što se mene tiče - može se dan po dan raščlaniti velikosrpska agresija na BiH. Predlažem da krenemo od napada na Ravno koje je razoreno još 1. listopada 1991. godine.
Večernji list
Hrvati u BiH nemaju svog člana Predsjedništva, birali su im ga drugi. Vladu Federacije Hrvatima su birali drugi. Kako popraviti položaj ovoga naroda i jeste li zadovoljni odnosom službenog Zagreba?
Nismo zadovoljni položajem hrvatskog naroda u BiH. Uvijek ističem i isticat ću - BiH je domovina hrvatskog naroda, nećemo je se odreći i nećemo se odreći svojih prava. Moramo ovdje ostati živjeti, kao što smo ostali stoljećima i živjeli i bitno utjecali na karakter Bosne i Hercegovine. Zalagat ćemo se da se prava hrvatskog naroda izjednače s pravima druga dva naroda. A Zagreb može i mora biti aktivniji. Kada preuzmemo odgovornost za vođenje Hrvatske, sigurno ćemo biti i aktivni i angažirani. Naš je moto da nitko u Zagrebu ne može spavati mirno sve dok to ne može i posljednji Hrvat u BiH.
Na koji način popraviti položaj? Je li to hrvatski entitet?
To je pitanje dogovora. Nama je prihvatljivo sve ono što će učiniti Hrvate ravnopravnima, a to će dogovoriti legitimni predstavnici triju naroda. Sve dok od legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH ne čujem da su zadovoljni položajem Hrvata, smatrat ću da nismo izvršili obveze koje nam nameće i Ustav Republike Hrvatske.
Većina zapadnih dužnosnika, međutim, treći entitet, koji podupire velika većina Hrvata u BiH, uopće ne smatra realnom opcijom, a istodobno bez svoga teritorija i institucija Hrvati su predmet diskriminacije. Kako na to gledate?
Moramo biti mudri, moramo uvažavati stavove i mišljenje vodećih "igrača" međunarodne zajednice, pogotovo onih uz čiju smo suglasnost, makar i prešutnu, pokrenuli operacije oslobađanja Hrvatske i zaustavljanja rata u BiH te prisilili tadašnje eksponente velikosrpske okupatorske politike da pristupe mirovnim pregovorima.
Ponavljam, meni osobno nije bitna forma, bitan mi je sadržaj: bitno mi je da Hrvati u BiH sami biraju svoje predstavnike - od člana Predsjedništva BiH do posljednjeg službenika u federalnoj i bh. Vladi - a ne da u tome svome neotuđivom pravu budu spriječeni različitim smicalicama i zloupotrebama. Bitno mi je da Hrvati u BiH imaju svoje školstvo, kulturu, TV program i sva ostala prava kao i druga dva naroda u BiH. A kako će se to organizirati - na predstavnicima je triju naroda da dogovore najbolji i najprihvatljiviji model. A meni osobno, HDZ-u i Vladi koju ćemo uskoro formirati bit će prihvatljiv tek onda kada to potvrde legitimni hrvatski predstavnici u BiH. Sve do tada smatrat ću da hrvatski narod nije ravnopravan u BiH, a takva BiH, po nama, ne bi smjela niti započeti pregovore o ulasku u EU, a kamoli postati ravnopravna članica Unije. Dakle, u interesu je i druga dva naroda ispraviti te nelogičnosti i nepravde te pomoći Hrvatima da postanu ravnopravni.
Do sada su nakon Daytona sve reforme bile na štetu Hrvata čime je oslabljena uloga ovoga naroda. Kakva su vaša očekivanja od inicijative njemačke kancelarke za reformama u BiH i rezolucije koju je u američkom Kongresu predstavila kongresnica Hahn? Može li RH kao članica EU i NATO-a lobirati da se negativna matrica promijeni?
Pozdravljam inicijativu Merkel, smatram da će ona vrlo pozitivno djelovati na procese i budućnost hrvatskog naroda u BiH. Isto tako, veoma sam zadovoljan i rezolucijom koju je Hahn uputila Kongresu, tim više što je tada naglasila "da SAD ima obvezu zaštititi Hrvate na prostoru BiH jer su oni demografski najmanji od triju naroda čiju konstitutivnost priznaje Daytonski sporazum i jer treba spriječiti daljnje slabljenje njihove pozicije". Za mene je sve to optimističan znak. O problemu neravnopravnosti Hrvata počelo se raspravljati u svjetskim središtima u kojima se donose odluke. Zato i moramo biti mudri, ali i jedinstveni, pogotovo Hrvati u BiH. Sada nije vrijeme za neke osobne netrpeljivosti i razmirice. Naravno da bi RH mogla pridonijeti poboljšanju situacije. No, nažalost, ova Josipovićeva i Milanovićeva vlast - osim nekih izoliranih poteza kojima sam dao potporu - nema strategiju za BiH i poboljšanje hrvatskog položaja. Bojim se da će ozbiljniji angažman RH morati pričekati naš dolazak na vlast, mi ćemo i po ovom pitanju doći spremni - s vizijom i strategijom.
Veliki broj Hrvata iz BiH odlazi sa svojih ognjišta, proces je ubrzan ulaskom RH u EU. Kako zaustaviti taj trend i može li vlast u Zagrebu lobirati kako bi hrvatsko gospodarstvo dio svojih pogona premjestilo na područja gdje su Hrvati većina. Svjedoci smo da to nije slučaj nakon ulaska u EU?!
Bit ću potpuno iskren, zahvaljujući nesposobnosti aktualne Vlade, mi u Hrvatskoj imamo katastrofalno gospodarsko-socijalno stanje, nezaposlenost, siromaštvo i bijedu. Kod nas su stale sve ozbiljne investicije, situacija je svakim danom sve gora. Svakim potezom koji povuče, Milanovićeva vlada samo produbljuje krizu. Josipović do sada nijednom nije ozbiljno reagirao kako bi upozorio Vladu i zaštitio najugroženije. Svjesni smo da ćemo imati puno posla kada preuzmemo odgovornost, morat ćemo odmah zaustaviti sve negativne trendove i pokrenuti procese u suprotnom smjeru. Naravno da pri tome nećemo zaboraviti Hrvate u BiH. Ne samo što je naš strateški interes da što više Hrvata ostane u BiH, nego postoji i onaj drugi, ljudski razlog, a svakako i ustavna obveza da vam se pomogne i skrbi o vašoj budućnosti. Treba voditi računa o tome da se poduzetnike ne može prisiliti, ali ih se može potaknuti da negdje investiraju i otvore proizvodni pogon. Ali, sadašnja Vlada nije to u stanju napraviti ni u Hrvatskoj, a kamoli u BiH. Postoje i takozvani EU fondovi prekogranične suradnje, njihovim bi se sredstvima u nekim područjima BiH mogla izgraditi poduzetnička infrastruktura, što bi zasigurno pomoglo investicije i zapošljavanja. Ali, žalosna je činjenica da Hrvatska – zbog nesposobnosti ove vlasti - nije povukla akoro ništa od sredstava koja su joj na raspolaganju, a istodobno smo uplatili članarinu EU od skoro pet milijardi kuna.
BiH zaostaje na europskome putu. Što RH može učiniti da se BiH odvoji od Balkana i krene k EU?
Nisam od onih koji dođu među Hrvate u BiH i ispale nekoliko žestokih parola protiv druga dva naroda. Nakon što te njihove bombastične izjave budu objavljene na nekoliko portala i na društvenim mrežama, oni bezbrižno prijeđu granicu i vrate se u toplinu svoje sinekure, za koju nisu osobno zaslužni. A Hrvati u BiH i dalje ostaju sa svojim problemima, nerijetko čak i većim nakon takvih neodmjerenih izjava. Shvaćam kompleksnost vašeg položaja - to nije tema za politiziranje - te maksimalno uvažavam i druga dva naroda. Zato je moj prijedlog da prvi bh. korak prema EU bude ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata. To bi bio dobar korak, pozdravljen i od međunarodne zajednice. Posebno bi ga mi u Hrvatskoj, koja je članica EU i NATO-a, pozdravili.
Kako gledate na činjenicu da dva HDZ-a zasebno nastupaju na izborima, posebno odluku HDZ-a 1990. da bude izvan HNS-a?
To me jako žalosti i frustrira, napravio sam sve što je bilo u mojoj moći da do toga ne dođe. Nažalost, tako je kako je. U trenutku kada je položaj hrvatskog naroda u BiH ionako iznimno složen, moramo naći dodatne snage i mudrosti da premostimo tu štetnu i nepotrebnu situaciju. Siguran sam da će i hrvatski birači u BiH izreći svoje mišljenje i označiti krivca za te podjele.
Koju hrvatsku političku opciju i kojeg hrvatskog kandidata ćete podržati za Predsjedništvo BiH?
Hrvatska demokratska zajednica i ja osobno podržavamo sve kandidate Hrvatskoga narodnog sabora BiH.
Zašto Zagreb ne čini skoro ništa kako bi rasvijetlio svoju ulogu u Domovinskom ratu u slučaju suđenja šestorici dužnosnika Herceg Bosne gdje su i Hrvatska, odnosno predsjednik Tuđman, ministar Šušak..., osuđeni za komadanje BiH?
Kako nemam dovoljno informacija, ne bih htio špekulirati čini li se nešto ili ne. Uskoro ćemo i to znati. Ali danas Hrvatsku, kada je članica EU i NATO-a, ništa ne priječi da iskoristi svoj položaj u svrhu dokazivanja istine. A istina jest da je bilo pojedinačnih zločina čijem se procesuiranju nitko normalan ne protivi. Ali, također je istina da je u BiH - uz pomoć i javnu potporu tadašnje hrvatske vlasti na čelu s predsjednikom Tuđmanom - prošao referendum o osamostaljenju. Potom je uz pomoć Hrvatske i HVO-a BiH spašena od potpune okupacije. Izbjeglice i ranjenici, Bošnjakinje i Bošnjaci, bili su cijelo vrijeme smješteni u Hrvatskoj - čak i tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH. Kompletna pomoć u naoružanju, opremi, hrani..., dolazila je preko Hrvatske i većinskih hrvatskih područja u BiH. Po okončanju toga nesretnog sukoba, zajedničkim operacijama HV-a, HVO-a i ABiH zaustavljeno je napredovanje Mladićeve soldateske. Stvoreni su uvjeti za Oluju koja je sama bila preduvjet za deblokadu Bihaća i pokretanje zajedničkih oslobodilačkih operacija u BiH. Nakon što su združene snage HV-a i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine u operaciji 'Južni potez' sredinom listopada '95 izbile pred Banju Luku, Milošević je bio prisiljen sjesti za pregovarački stol i potpisati Daytonski sporazum. On je još uvijek na snazi, BiH još uvijek funkcionira kao država upravo na temelju Daytona. I to je istina! Sve ovo što sam naveo ne bi radio netko tko je tobože želio komadati BiH. Da je to želio, pustio bi je "niz vodu".
Apeliram, a i nadam se, da sadašnja Vlada RH i predsjednik Hrvatske poduzimaju sve što mogu kako bi istina izbila na vidjelo. Kada uskoro budemo u prilici obavljati vlast, beskompromisno ćemo napraviti sve da istina o Hrvatskoj i hrvatskom narodu u BiH ugleda svjetlo dana. Pozivamo i sve ostale da ne nasjedaju na razne smicalice, nego da našu blisku prošlost sagledavaju na temelju činjenica. Što se mene tiče - može se dan po dan raščlaniti velikosrpska agresija na BiH. Predlažem da krenemo od napada na Ravno koje je razoreno još 1. listopada 1991. godine.
Večernji list
