Potomci hrvatskih iseljenika do 21. godine moći će se prijaviti u knjigu državljana ako to njihovi roditelji nisu učinili do njihove punoljetnosti. Time se ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva, oslobađa ih se obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.
Oporba potez Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova ne pozdravlja.
Jednostavnije, lakše i brže do hrvatskog državljanstva. Tako ove izmjene zakona opisuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
S jedne strane to je i odgovoran potez prema hrvatskom iseljeništvu, i naravno, to je i nešto što vidimo i kao doprinos demografskom rastu u Republici Hrvatskoj, javlja N1.
U svijetu danas živi gotovo tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, što je samo milijun manje nego što Hrvatska ima stanovnika. Najviše iseljenih Hrvata živi u SAD-u, zatim u Argentini, Australiji, Kanadi i Čileu.
"Svaki hrvatski državljanin kojem se može dokazati pripadnost hrvatskom narodu kroz činjenicu da su njegovi roditelji pripadnici hrvatskog naroda, ne bi trebao imati bilo kakvih ograničenja u ostvarivanju tog prava", kaže Božinović.
No, tako ne misle bivši oporbeni ministri unutarnjih poslova. Za novo izdanje Točke na tjedan N1 televizije SDP-ov Ranko Ostojić rekao je kako je ovo samo lakši put da iseljenici dođu do putovnice Europske Unije, a ne do Hrvatske.
"Oni koji su uspjeli u dijaspori, odnosno u životu, u poslovnom svijetu, u generacije koje danas više niti ne govore hrvatski od njih očekivati da će se moći uklopiti u zemlju u kojoj su im sigurni uvjeti, a da mi tu plendiramo na navodnu ljubav prema domovini to je zaista jedno bacanje prašine u oči", kaže Ostojić.
Ostojić također smatra da će se time samo pojačati glasačka baza HDZ-a, a na sličnom tragu je i Vlaho Orepić.
"Čitav niz problema koji će se odraziti na funkcioniranje RH, pa i vjerojatno tu može doći i do utjecaja na izborne procese", kaže Orepić.
Javna rasprava o ovom prijedlogu zakona traje još tjedan dana.
Oporba potez Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova ne pozdravlja.
Jednostavnije, lakše i brže do hrvatskog državljanstva. Tako ove izmjene zakona opisuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
S jedne strane to je i odgovoran potez prema hrvatskom iseljeništvu, i naravno, to je i nešto što vidimo i kao doprinos demografskom rastu u Republici Hrvatskoj, javlja N1.
U svijetu danas živi gotovo tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, što je samo milijun manje nego što Hrvatska ima stanovnika. Najviše iseljenih Hrvata živi u SAD-u, zatim u Argentini, Australiji, Kanadi i Čileu.
"Svaki hrvatski državljanin kojem se može dokazati pripadnost hrvatskom narodu kroz činjenicu da su njegovi roditelji pripadnici hrvatskog naroda, ne bi trebao imati bilo kakvih ograničenja u ostvarivanju tog prava", kaže Božinović.
No, tako ne misle bivši oporbeni ministri unutarnjih poslova. Za novo izdanje Točke na tjedan N1 televizije SDP-ov Ranko Ostojić rekao je kako je ovo samo lakši put da iseljenici dođu do putovnice Europske Unije, a ne do Hrvatske.
"Oni koji su uspjeli u dijaspori, odnosno u životu, u poslovnom svijetu, u generacije koje danas više niti ne govore hrvatski od njih očekivati da će se moći uklopiti u zemlju u kojoj su im sigurni uvjeti, a da mi tu plendiramo na navodnu ljubav prema domovini to je zaista jedno bacanje prašine u oči", kaže Ostojić.
Ostojić također smatra da će se time samo pojačati glasačka baza HDZ-a, a na sličnom tragu je i Vlaho Orepić.
"Čitav niz problema koji će se odraziti na funkcioniranje RH, pa i vjerojatno tu može doći i do utjecaja na izborne procese", kaže Orepić.
Javna rasprava o ovom prijedlogu zakona traje još tjedan dana.
