Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu u Federaciji Bosne i Hercegovine odobren je danas na izvanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta i upućen u tromjesečnu javnu raspravu.
Jedan od razloga za izmjene i dopune je usklađivanje tog zakona s drugim propisima. Uz to, nakon stupanja na snagu aktuelnog zakona, uočeni su nedostaci koji su spriječavali potpunu uspostavu jedinstvenog sistema u toj oblasti. Razlog je, također, izvršenje presude Ustavnog suda FBiH od 30.11.2016. godine, kojom je utvrđeno da je članom 114. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br. 64/2009) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Maglaj, obrazložila je Federalna vlada kao predlagač.
Za proteklih sedam godina, od kada je aktuelni zakon na snazi, stečena su brojna saznanja i iskustva o promjenama koje se događaju u toj oblasti u savremenom svijetu i dobijena saznanja o tome kako su pojedina pitanja rješena u bližem i daljem okruženju.
Pri izradi izmjena i dopuna vođeno je računa da ne bude izgubljena osnovna ideja da zaštita od požara i vatrogastvo čine sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH, što uređuje Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, navela je također Vlada kao predlagač.
Zaključkom od 13. januara ove godine, Vlada je utvrdila, između ostalog, da se upravni i drugi stručni poslovi iz oblasti protivpožarne zaštite na području Federacije BiH organizuju u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova. U skladu s tim, Federalna uprava civilne zaštite, kao obrađivač Zakona, i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova uskladili su pojedine odredbe izmjena i dopuna Zakona, tako da inspekcijski nadzor u oblasti zaštite od požara u cijelosti bude organiziran u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
Novina u Nacrtu zakona je i pojačana zaštita šuma od požara. Prema novom rješenju, predviđena je zabrana loženja otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu, kao i na drugim zemljištima, na udaljenosti od 150 metara od granice šume.
Jedan od razloga za izmjene i dopune je usklađivanje tog zakona s drugim propisima. Uz to, nakon stupanja na snagu aktuelnog zakona, uočeni su nedostaci koji su spriječavali potpunu uspostavu jedinstvenog sistema u toj oblasti. Razlog je, također, izvršenje presude Ustavnog suda FBiH od 30.11.2016. godine, kojom je utvrđeno da je članom 114. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br. 64/2009) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Maglaj, obrazložila je Federalna vlada kao predlagač.
Za proteklih sedam godina, od kada je aktuelni zakon na snazi, stečena su brojna saznanja i iskustva o promjenama koje se događaju u toj oblasti u savremenom svijetu i dobijena saznanja o tome kako su pojedina pitanja rješena u bližem i daljem okruženju.
Pri izradi izmjena i dopuna vođeno je računa da ne bude izgubljena osnovna ideja da zaštita od požara i vatrogastvo čine sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH, što uređuje Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, navela je također Vlada kao predlagač.
Zaključkom od 13. januara ove godine, Vlada je utvrdila, između ostalog, da se upravni i drugi stručni poslovi iz oblasti protivpožarne zaštite na području Federacije BiH organizuju u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova. U skladu s tim, Federalna uprava civilne zaštite, kao obrađivač Zakona, i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova uskladili su pojedine odredbe izmjena i dopuna Zakona, tako da inspekcijski nadzor u oblasti zaštite od požara u cijelosti bude organiziran u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
Novina u Nacrtu zakona je i pojačana zaštita šuma od požara. Prema novom rješenju, predviđena je zabrana loženja otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu, kao i na drugim zemljištima, na udaljenosti od 150 metara od granice šume.
