Gotovo svakodnevno, biljke su izložene čestim promjenama temperature i za razliku od toplokrvnih životinja i ljudi, koji imaju izvrsne mehanizme regulacije tjelesne temperature, njihova je temperatura ovisna o okolini. S obzirom na to da se Zemlja nalazi u fazi globalnog zagrijavanja, očekuju se sve veće štete od visokih temperatura.
Kako navodi viša stručna suradnica za ratarstvo, Jovana Todorović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS, procjenjuje se da povećanjem temperature od 1°C može doći do gubitka prinosa i do 17 posto.
"Ekstremno visoke temperature su sve prisutnije, i u ljetnim mjesecima maksimalne dnevne temperature iznose i preko 35°C. Za većinu biljaka, bilo koja temperatura iznad 29 °C postaje neugodna, a 32 stupnja se smatra osnovnom temperaturom toplinskog stresa biljaka", napominje.
Simptomi toplinskog stresa
Toplinski stres predstavlja reakciju biljaka koju će pokazati kada su izložene prekomjernoj toplini, toplini zraka i tla, kao i direktnoj sunčevoj svjetlosti. Simptomi variraju ovisno od dužine trajanja ekstremnih uvjeta, jačine i intenziteta sunčeve svjetlosti, kao i od visine temperatura, i kreću se od iscrpljenog izgleda dehidrirane biljke do vidno nepovratnih oštećenja.
"Može doći do venuća, gubitka turgora u listovima kao i opadanja listova, mirovanja, usporavanja rasta, te potpunog prestanka razvitka", kaže savjetodavka.
Oporavak biljaka ovisi o više faktora, a prvenstveno od vanjskih uvjeta, visine temperature, intenziteta i trajanja izloženosti biljke toplinskom valu, kao i općeg zdravlja i čvrstoće biljke, mjera njege i navodnjavanja.
Poduzmite mjere
Privremeni temperaturni skokovi i umjereni intenzitet se obično mogu kontrolirati, a većina biljaka će prebroditi ovu vrstu toplinskog stresa, jer mogu kontrolirati gubitak vode i postići toplinsku ravnotežu. Mlade, bolesne ili tek presađene biljke će se teže oporavljati, a neke se uopće ne mogu oporaviti, slično kao one koje su dugo izložene intenzivnoj toplini.
"Ovisno od težine stresa, biljke se mogu oporavljati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a neke su trajno uništene i ne mogu se oporaviti", ističe Todorović i dodaje da je za izbjegavanje ili ublažavanje toplinskog stresa biljaka neophodno provesti određene mjere.
Neke od mjera su duboka osnovna obrada tla, pravovremena i predsjetvena priprema tla, međuredno kultiviranje tijekom vegetacije, odabir sorti i hibrida otpornih na visoke temperature i sušu, te neizostavno navodnjavanje, orošavanje, kišenje, sjenčanje i neposredno pokrivanje biljaka.
agroklub.com
Kako navodi viša stručna suradnica za ratarstvo, Jovana Todorović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS, procjenjuje se da povećanjem temperature od 1°C može doći do gubitka prinosa i do 17 posto.
"Ekstremno visoke temperature su sve prisutnije, i u ljetnim mjesecima maksimalne dnevne temperature iznose i preko 35°C. Za većinu biljaka, bilo koja temperatura iznad 29 °C postaje neugodna, a 32 stupnja se smatra osnovnom temperaturom toplinskog stresa biljaka", napominje.
Simptomi toplinskog stresa
Toplinski stres predstavlja reakciju biljaka koju će pokazati kada su izložene prekomjernoj toplini, toplini zraka i tla, kao i direktnoj sunčevoj svjetlosti. Simptomi variraju ovisno od dužine trajanja ekstremnih uvjeta, jačine i intenziteta sunčeve svjetlosti, kao i od visine temperatura, i kreću se od iscrpljenog izgleda dehidrirane biljke do vidno nepovratnih oštećenja.
"Može doći do venuća, gubitka turgora u listovima kao i opadanja listova, mirovanja, usporavanja rasta, te potpunog prestanka razvitka", kaže savjetodavka.
Oporavak biljaka ovisi o više faktora, a prvenstveno od vanjskih uvjeta, visine temperature, intenziteta i trajanja izloženosti biljke toplinskom valu, kao i općeg zdravlja i čvrstoće biljke, mjera njege i navodnjavanja.
Poduzmite mjere
Privremeni temperaturni skokovi i umjereni intenzitet se obično mogu kontrolirati, a većina biljaka će prebroditi ovu vrstu toplinskog stresa, jer mogu kontrolirati gubitak vode i postići toplinsku ravnotežu. Mlade, bolesne ili tek presađene biljke će se teže oporavljati, a neke se uopće ne mogu oporaviti, slično kao one koje su dugo izložene intenzivnoj toplini.
"Ovisno od težine stresa, biljke se mogu oporavljati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a neke su trajno uništene i ne mogu se oporaviti", ističe Todorović i dodaje da je za izbjegavanje ili ublažavanje toplinskog stresa biljaka neophodno provesti određene mjere.
Neke od mjera su duboka osnovna obrada tla, pravovremena i predsjetvena priprema tla, međuredno kultiviranje tijekom vegetacije, odabir sorti i hibrida otpornih na visoke temperature i sušu, te neizostavno navodnjavanje, orošavanje, kišenje, sjenčanje i neposredno pokrivanje biljaka.
agroklub.com
