Ministar poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Donko Jović kazao je kako hrane u Bosni i Hercegovine ima dovoljno te je poručio građanima da nemaju razloga gomilati prehrambene proizvode.
U razgovoru za Fenu ministar Jović izjavio je kako su protekle dvije pandemijske godine pokazale da BiH može proizvesti dovoljne količine hrane za svoje potrebe, pa čak i više od toga.
Strah i stihija
"Na početku pandemije vladala je velika neizvjesnost, dominirao je strah i stihija. Prvo je pitanje bilo hoćemo li imati dovoljno hrane, a onda je reakcija bila takva da je sadio i uzgajao domaće životinje i onaj koji to nikada prije nije radio, pa smo došli u priliku da imamo viškove određenih proizvoda. Žitarice nisu sporne i one uvijek nađu tržište, dok se kod ostalih proizvoda poput mlijeka, mesa i posebice povrtlarskih kultura stvarao suficit", ističe Jović.
U tom razdoblju, dodaje, država nije najbolje reagirala i dio proizvedene hrane je propao.
I tek što se epidemiološka situacija smirila uslijedio je novi poremećaj na tržištu prouzrokovan ratom u Ukrajini.
Ministar poljoprivrede HNŽ-a kaže kako je atmosfera slična kao i prije dvije godine na početku pandemije te da sada treba biti pametniji.
"Poučeni prijašnjim iskustvom, ukazivali smo na važnost robnih rezervi i stoga je federalna razina vlasti odvojila znatan dio sredstava za robne rezerve; mislim da nikada nije prije toliko sredstava izdvojeno; u cilju pravovremenog interveniranja kada je u pitanju otkup tržišnih viškova", kaže ministar Jović.
Po njegovim riječima, ako iz ove nove krizi išta dobro izađe bit će to što će se robne rezerve konačno staviti u funkciju.
Žurna reakcija
"Vrijeme je da Federalnu direkciju robnih rezervi konačno stavimo u funkciju da radi ono za što je namijenjena: da intervenira u ovakvim situacijama, da otkupi viškove, da osigura ono što nam treba", poručuje Jović.
Kada su u pitanju poljoprivredni poticaji, ove godine u proračunu HNŽ-a za tu je namjenu predviđeno 2,5 milijuna maraka, a ministar kaže kako će taj iznos u konačnici vjerojatno biti i veći:
"Prošle godine bilo je predviđeno 1,8 milijuna pa je na kraju taj iznos porastao na 2,8. Županije zadnjih godina dobivaju financijsku pomoć s federalne razine, a mi ćemo inzistirati da se odredi točan postotak od tih sredstava koji će biti usmjeren za poljoprivredu i pomoć poljoprivredi".
Pored županijskih poticaja, poljoprivrednicima su na raspolaganju federalni poticaji, a ove godine Vlada FBiH odlučila je pomoći i subvencioniranjem goriva.
Divljanje cijenja
"Jedna od mjera koje će biti je subvencioniranje goriva za proljetnu sjetvu za što Vlada FBiH planira izdvojiti između 4 i 6 milijuna maraka. Točni će se iznos znati ovih dana, a bit će subvencionirani poljoprivredni proizvođači s 50 litara goriva po hektaru površine. Osim toga postoje nagovještaji da će se osigurati pomoći u još nekim drugim repromaterijalima za biljnu proizvodnju", ističe ministar Jović.
Hrane će biti dovoljno, smatra Jović, no sasvim je drugo pitanje kolike će biti cijene pojedinih prehrambenih proizvoda.
"Na pitanje hoće li cijene ići gore nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti, ali ono što se može uraditi, a to se prije svega odnosi na više razine vlasti, je fiksiranje marži, rasterećenje proizvođača od određenih izdataka, stabiliziranje cijena električne energije i goriva na račun nekih trošarina barem na neko određeno vrijeme, na tri ili šest mjeseci", predlaže ministar.
On vjeruje kako će u borbi s divljanjem cijena pomoći i smanjenje PDV na hranu na 5 posto, što je ovoga tjedna izglasao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a tu odluku treba potvrditi i Dom naroda.
"Ja vjerujem da će ta odluka proći Dom naroda i ona će imati određenog utjecaja na cijene hrane, ali bitna će biti i snažna kontrola države onih koji se nalaze između. Bez kontrole marži nećemo postići ono što se smanjenjem PDV-a želi postić", poručuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović.
U razgovoru za Fenu ministar Jović izjavio je kako su protekle dvije pandemijske godine pokazale da BiH može proizvesti dovoljne količine hrane za svoje potrebe, pa čak i više od toga.
Strah i stihija
"Na početku pandemije vladala je velika neizvjesnost, dominirao je strah i stihija. Prvo je pitanje bilo hoćemo li imati dovoljno hrane, a onda je reakcija bila takva da je sadio i uzgajao domaće životinje i onaj koji to nikada prije nije radio, pa smo došli u priliku da imamo viškove određenih proizvoda. Žitarice nisu sporne i one uvijek nađu tržište, dok se kod ostalih proizvoda poput mlijeka, mesa i posebice povrtlarskih kultura stvarao suficit", ističe Jović.
U tom razdoblju, dodaje, država nije najbolje reagirala i dio proizvedene hrane je propao.
I tek što se epidemiološka situacija smirila uslijedio je novi poremećaj na tržištu prouzrokovan ratom u Ukrajini.
Ministar poljoprivrede HNŽ-a kaže kako je atmosfera slična kao i prije dvije godine na početku pandemije te da sada treba biti pametniji.
"Poučeni prijašnjim iskustvom, ukazivali smo na važnost robnih rezervi i stoga je federalna razina vlasti odvojila znatan dio sredstava za robne rezerve; mislim da nikada nije prije toliko sredstava izdvojeno; u cilju pravovremenog interveniranja kada je u pitanju otkup tržišnih viškova", kaže ministar Jović.
Po njegovim riječima, ako iz ove nove krizi išta dobro izađe bit će to što će se robne rezerve konačno staviti u funkciju.
Žurna reakcija
"Vrijeme je da Federalnu direkciju robnih rezervi konačno stavimo u funkciju da radi ono za što je namijenjena: da intervenira u ovakvim situacijama, da otkupi viškove, da osigura ono što nam treba", poručuje Jović.
Kada su u pitanju poljoprivredni poticaji, ove godine u proračunu HNŽ-a za tu je namjenu predviđeno 2,5 milijuna maraka, a ministar kaže kako će taj iznos u konačnici vjerojatno biti i veći:
"Prošle godine bilo je predviđeno 1,8 milijuna pa je na kraju taj iznos porastao na 2,8. Županije zadnjih godina dobivaju financijsku pomoć s federalne razine, a mi ćemo inzistirati da se odredi točan postotak od tih sredstava koji će biti usmjeren za poljoprivredu i pomoć poljoprivredi".
Pored županijskih poticaja, poljoprivrednicima su na raspolaganju federalni poticaji, a ove godine Vlada FBiH odlučila je pomoći i subvencioniranjem goriva.
Divljanje cijenja
"Jedna od mjera koje će biti je subvencioniranje goriva za proljetnu sjetvu za što Vlada FBiH planira izdvojiti između 4 i 6 milijuna maraka. Točni će se iznos znati ovih dana, a bit će subvencionirani poljoprivredni proizvođači s 50 litara goriva po hektaru površine. Osim toga postoje nagovještaji da će se osigurati pomoći u još nekim drugim repromaterijalima za biljnu proizvodnju", ističe ministar Jović.
Hrane će biti dovoljno, smatra Jović, no sasvim je drugo pitanje kolike će biti cijene pojedinih prehrambenih proizvoda.
"Na pitanje hoće li cijene ići gore nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti, ali ono što se može uraditi, a to se prije svega odnosi na više razine vlasti, je fiksiranje marži, rasterećenje proizvođača od određenih izdataka, stabiliziranje cijena električne energije i goriva na račun nekih trošarina barem na neko određeno vrijeme, na tri ili šest mjeseci", predlaže ministar.
On vjeruje kako će u borbi s divljanjem cijena pomoći i smanjenje PDV na hranu na 5 posto, što je ovoga tjedna izglasao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a tu odluku treba potvrditi i Dom naroda.
"Ja vjerujem da će ta odluka proći Dom naroda i ona će imati određenog utjecaja na cijene hrane, ali bitna će biti i snažna kontrola države onih koji se nalaze između. Bez kontrole marži nećemo postići ono što se smanjenjem PDV-a želi postić", poručuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović.
