Istraživanja pokazuju da čak 60 posto zaposlenih u BiH trpi neku vrstu mobinga, ali postoje indicije da bi taj postotak mogao biti i veći, ističu iz Udruženja za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu “Stop mobbing”.
Anica Ramić, predsjednik tog udruženja, navodi da se o ovoj problematici malo govori, te da je mnogo radnika koji i ne znaju šta je uopće mobing.
“Kada netko tuži poslodavca za mobing, pred sudom poslodavac treba dokazati da se mobing nije dogodio. Vjerujte, poslodavci se i ne trude to dokazati”, kazala je Ramićeva banjalučkim “Nezavisnim novinama”.
Kako je dodala, poslodavci imaju zaštitu, a da bi radnik došao do suda, prolazi kroz veliku golgotu, i na kraju često nema pozitivan sudski ishod.
“Šikaniranje, zakidanje na zaradi, te pretrpavanje poslom, samo su neki od primjera mobinga, koji radnici moraju prepoznati”, pojasnila je Ramić.
U Savezu sindikata RS ističu da su tijekom ove godine zaprimili stotine prijava od strane radnika koji su se žalili da su žrtve mobinga.
“Sve češće se žale na mobing, kako od strane poslodavaca i nadređenih, tako i od strane drugih radnika. Naime, svaki radnik plaši se za svoje radno mjesto, pa onda ima onih vrše pritisak na nekog drugog, kako bi sami sebe spasili”, pojašnjavaju u Savezu sindikata RS.
Kako navodi Velka Odžaković, glavna tajnica Saveza sindikata RS, vrlo malo radnika se odlučuje da zaštitu potraži sudskim putem.
“Radnici se plaše ponovnog pritiska, odnosno ponovnog mobinga, ali se na sudske procese ne odlučuju i zbog toga što teško nalaze svjedoke za tako nešto, jer se to događa ili u četiri zida ili pred malim brojem ljudi. Mi smo tu da pružimo pomoć radnicima ili razgovaramo s poslodavcem”, pojasnila je Odžaković.
Prema njenim riječima, kada je riječ o vrstama mobinga, ističu se ponižavanje, maltretiranje, neprimjerne ponude, seksualno uznemiravanje, davanje poslova koje radnik ne može ni fizički ni psihički izdržati i slično.
Sa druge strane, Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, priznaje da mobinga ima, ali i ističe da ta pojava nije toliko učestala.
“Da mobinga ima, ima ga sigurno, kao što ima i drugih vrsta kršenja zakona. Ali, mi kao poslodavci od sindikata nismo dobili nijednu pritužbu”, naglašava Bakšić za “Nezavisne novine”.
Inače, prema podacima Udruženja “Stop mobbing”, najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu su žene iznad 40 godina starosti.
“Ta pojava mnogo je učestalija nego što se o njoj govori. Ljudi šute i trpe jer su u kreditima”, ističu u tom udruženju.
Tijekom ove godine, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zaprimila je 68 žalbi na mobing, kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu.
“Svaka osoba koje nam se obrati dobit će pravni savjet na koji način najbolje zaštititi svoja prava. Ukoliko se navodi žalbe pokažu osnovanim, otvara se postupak istrage prema označenom organu, te se donosi odgovarajuća odluka na osnovu izjašnjenja obje strane i pozitivnih propisa koji reguliraju datu oblast”, pojašnjavaju u toj instituciji.
HMS
Anica Ramić, predsjednik tog udruženja, navodi da se o ovoj problematici malo govori, te da je mnogo radnika koji i ne znaju šta je uopće mobing.
“Kada netko tuži poslodavca za mobing, pred sudom poslodavac treba dokazati da se mobing nije dogodio. Vjerujte, poslodavci se i ne trude to dokazati”, kazala je Ramićeva banjalučkim “Nezavisnim novinama”.
Kako je dodala, poslodavci imaju zaštitu, a da bi radnik došao do suda, prolazi kroz veliku golgotu, i na kraju često nema pozitivan sudski ishod.
“Šikaniranje, zakidanje na zaradi, te pretrpavanje poslom, samo su neki od primjera mobinga, koji radnici moraju prepoznati”, pojasnila je Ramić.
U Savezu sindikata RS ističu da su tijekom ove godine zaprimili stotine prijava od strane radnika koji su se žalili da su žrtve mobinga.
“Sve češće se žale na mobing, kako od strane poslodavaca i nadređenih, tako i od strane drugih radnika. Naime, svaki radnik plaši se za svoje radno mjesto, pa onda ima onih vrše pritisak na nekog drugog, kako bi sami sebe spasili”, pojašnjavaju u Savezu sindikata RS.
Kako navodi Velka Odžaković, glavna tajnica Saveza sindikata RS, vrlo malo radnika se odlučuje da zaštitu potraži sudskim putem.
“Radnici se plaše ponovnog pritiska, odnosno ponovnog mobinga, ali se na sudske procese ne odlučuju i zbog toga što teško nalaze svjedoke za tako nešto, jer se to događa ili u četiri zida ili pred malim brojem ljudi. Mi smo tu da pružimo pomoć radnicima ili razgovaramo s poslodavcem”, pojasnila je Odžaković.
Prema njenim riječima, kada je riječ o vrstama mobinga, ističu se ponižavanje, maltretiranje, neprimjerne ponude, seksualno uznemiravanje, davanje poslova koje radnik ne može ni fizički ni psihički izdržati i slično.
Sa druge strane, Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, priznaje da mobinga ima, ali i ističe da ta pojava nije toliko učestala.
“Da mobinga ima, ima ga sigurno, kao što ima i drugih vrsta kršenja zakona. Ali, mi kao poslodavci od sindikata nismo dobili nijednu pritužbu”, naglašava Bakšić za “Nezavisne novine”.
Inače, prema podacima Udruženja “Stop mobbing”, najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu su žene iznad 40 godina starosti.
“Ta pojava mnogo je učestalija nego što se o njoj govori. Ljudi šute i trpe jer su u kreditima”, ističu u tom udruženju.
Tijekom ove godine, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zaprimila je 68 žalbi na mobing, kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu.
“Svaka osoba koje nam se obrati dobit će pravni savjet na koji način najbolje zaštititi svoja prava. Ukoliko se navodi žalbe pokažu osnovanim, otvara se postupak istrage prema označenom organu, te se donosi odgovarajuća odluka na osnovu izjašnjenja obje strane i pozitivnih propisa koji reguliraju datu oblast”, pojašnjavaju u toj instituciji.
HMS
