Za sljedeće Opće izbore u BiH, ako političke stranke budu dogovorile njihovo održavanje, s biračkih popisa bit će uklonjene na tisuće osoba čijim se biračkim pravom godinama manipuliralo, a one su preminule, piše Večernji list.
Bit će uređeno stanje biračkih popisa u BiH i inozemstvu zbog promjena adresa stanovanja bh. građana s pravom glasa, zaključak je koji je nedavno iznijela međuresorna radna skupina za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni postupak u BiH u suradnji sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH.
''Cilj stručne rasprave bio je upozoriti na probleme i ponuditi rješenja, a posebice u vezi s ažurnim brisanjem umrlih iz biračkog popisa, sastavljanjem izvoda za raseljene osobe, ažuriranjem naziva ulica... Očekivano, najviše pozornosti posvećeno je brisanju umrlih osoba sa središnjeg biračkog popisa. Predstavnici ministarstava unutarnjih poslova i matičnih ureda prezentirali su svoja iskustva te, uz ostalo, istaknuli problem evidencije činjenice smrti za državljane BiH u inozemstvu.
Spomenuta je i uloga nadležnih medicinskih ustanova koje imaju dozvolu za mrtvozorstvo i eventualno uvođenje obveze za dostavljanje njihovih izvješća nadležnim matičnim uredima. Komentari s te rasprave bit će korišteni i za izradu finalnoga izvješća međuresorne radne skupine za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni postupak u BiH'', stoji u zaključku spomenute institucije.
Zbog obećanja danih Europskoj komisiji, vlasti u BiH moraju u što žurnijem roku pristupiti izmijeni Izbornoga zakona BiH kako bi se imalo jednaku zastupljenost obaju spolova (50%, ''zipper sustav'') na izbornim listama te iz izbornog procesa isključiti one političke subjekte koji ne poštuju zakonske odredbe.
Moraju izmijeniti Zakon o financiranju stranaka kako bi se uvela potpuna transparentnost prihoda i rashoda političkih stranaka, odredila nadležnost i mehanizmi kontrole te povećala visina kazni u slučaju kršenja zakonskih odredbi. U izvješću Inicijative za kontrolu europskih integracija BiH navodi se kako postoji nedostatak volje zakonodavne vlasti u BiH da uspostavi kontrolu nad rashodima političkih stranaka, čiji su glavni izvori prihoda javne subvencije sa svih razina vlasti u BiH, piše Večernji list.
Središnje izborno povjerenstvo nema jasan autoritet za reviziju rashoda, koncentrirajući se uglavnom na prihode. Nisu izmijenjene ni sankcije za kršenje zakona, za moguću dobit pribavljenu njegovim kršenjem.
Nadalje, značajno su povećani iznosi dobrovoljnih donacija privatnih i fizičkih osoba te dodatno prošireni izvori financiranja političkih stranaka (izdavačka djelatnost, kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka). Zbog EU-a vlasti u BiH moraju povećati izborni prag za opće izbore s tri na pet posto kako bi se smanjila fragmentacija unutar zastupničkih tijela parlamenata BiH.
Bit će uređeno stanje biračkih popisa u BiH i inozemstvu zbog promjena adresa stanovanja bh. građana s pravom glasa, zaključak je koji je nedavno iznijela međuresorna radna skupina za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni postupak u BiH u suradnji sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH.
''Cilj stručne rasprave bio je upozoriti na probleme i ponuditi rješenja, a posebice u vezi s ažurnim brisanjem umrlih iz biračkog popisa, sastavljanjem izvoda za raseljene osobe, ažuriranjem naziva ulica... Očekivano, najviše pozornosti posvećeno je brisanju umrlih osoba sa središnjeg biračkog popisa. Predstavnici ministarstava unutarnjih poslova i matičnih ureda prezentirali su svoja iskustva te, uz ostalo, istaknuli problem evidencije činjenice smrti za državljane BiH u inozemstvu.
Spomenuta je i uloga nadležnih medicinskih ustanova koje imaju dozvolu za mrtvozorstvo i eventualno uvođenje obveze za dostavljanje njihovih izvješća nadležnim matičnim uredima. Komentari s te rasprave bit će korišteni i za izradu finalnoga izvješća međuresorne radne skupine za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni postupak u BiH'', stoji u zaključku spomenute institucije.
Zbog obećanja danih Europskoj komisiji, vlasti u BiH moraju u što žurnijem roku pristupiti izmijeni Izbornoga zakona BiH kako bi se imalo jednaku zastupljenost obaju spolova (50%, ''zipper sustav'') na izbornim listama te iz izbornog procesa isključiti one političke subjekte koji ne poštuju zakonske odredbe.
Moraju izmijeniti Zakon o financiranju stranaka kako bi se uvela potpuna transparentnost prihoda i rashoda političkih stranaka, odredila nadležnost i mehanizmi kontrole te povećala visina kazni u slučaju kršenja zakonskih odredbi. U izvješću Inicijative za kontrolu europskih integracija BiH navodi se kako postoji nedostatak volje zakonodavne vlasti u BiH da uspostavi kontrolu nad rashodima političkih stranaka, čiji su glavni izvori prihoda javne subvencije sa svih razina vlasti u BiH, piše Večernji list.
Središnje izborno povjerenstvo nema jasan autoritet za reviziju rashoda, koncentrirajući se uglavnom na prihode. Nisu izmijenjene ni sankcije za kršenje zakona, za moguću dobit pribavljenu njegovim kršenjem.
Nadalje, značajno su povećani iznosi dobrovoljnih donacija privatnih i fizičkih osoba te dodatno prošireni izvori financiranja političkih stranaka (izdavačka djelatnost, kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka). Zbog EU-a vlasti u BiH moraju povećati izborni prag za opće izbore s tri na pet posto kako bi se smanjila fragmentacija unutar zastupničkih tijela parlamenata BiH.
