Znanstvenici su na tragu nevjerojatnog otkrića. Radi se o mumiji biskupa Pedera Windstrupa koja je jedna od najboljih sačuvanih mumija iz 16 stoljeća. Pomoću nje povjesničari i znanstvenici bi mogli naučiti puno o tome kako su ljudi živjeli prije 400 godina.
Biskup Peder Windstrup bio je profesor fizike, teologije, liječnik, arhitekt i tiskar knjiga. Radio je u Lundu i upravo je on uvjerio kralja Karla Desetog Gustafa da osnuje Sveučilište u Lundu. Winstrup je doživio 74 godine, bio je važna ličnost 16. stoljeća, a sada, gotovo 400 godina nakon njegove smrti, upravo bi on mogao imati presudan značaj u novom otkriću.
Ako gledamo iz međunarodne perspektive, ova bi informacija primjerice mogla imati potencijal otkrića poput Ledenog čovjeka u Alpama. Vrlo se rijetko događa da odmah znamo o kojoj se osobi radi, kaže Per Karsten, direktor Povijesnog muzeja u Lundu.
Vrlo je neobično da tako dobro očuvano tijelo ne pripada osobi koja je bila dio kraljevske obitelji. Isto tako, da nije balzamirano te da je tijelo ostalo netaknuto i na svim organima. Upravo bi ta činjenica mogla uveliki doprinijeti u boljem razumijevanju života ljudi iz 16. stoljeća. Ono što je možda najrelevantnije za današnje doba jest od kojih su bolesti patili i umirali. Da bi priča bila još zanimljivija, znanstvenici su došli do još jednog zapanjujućeg otkrića.
"Jako nas je iznandilo što biskup nije bio sam u lijesu nego je pored njega bilo i malo dijete, tj. fetus star pet ili šest mjeseci, dobro umotan u malu plahtu i jako dobro sakriveno u lijesu pod biskupovim nogama. Uzet ćemo DNK uzorke kako bi utvridli postoji li bilo kakva veza između njih, ali moguće je da je neki član biskupova domaćinstva iskoristio priliku i spustio dijete u lijes kako bi sigurno stiglo na drugi svijet", dodaje Karsten, piše N1.
Ovo otkriće uskoro bi moglo odgovoriti na mnoga pitanja o životu i navikama naših predaka.
Biskup Peder Windstrup bio je profesor fizike, teologije, liječnik, arhitekt i tiskar knjiga. Radio je u Lundu i upravo je on uvjerio kralja Karla Desetog Gustafa da osnuje Sveučilište u Lundu. Winstrup je doživio 74 godine, bio je važna ličnost 16. stoljeća, a sada, gotovo 400 godina nakon njegove smrti, upravo bi on mogao imati presudan značaj u novom otkriću.
Ako gledamo iz međunarodne perspektive, ova bi informacija primjerice mogla imati potencijal otkrića poput Ledenog čovjeka u Alpama. Vrlo se rijetko događa da odmah znamo o kojoj se osobi radi, kaže Per Karsten, direktor Povijesnog muzeja u Lundu.
Vrlo je neobično da tako dobro očuvano tijelo ne pripada osobi koja je bila dio kraljevske obitelji. Isto tako, da nije balzamirano te da je tijelo ostalo netaknuto i na svim organima. Upravo bi ta činjenica mogla uveliki doprinijeti u boljem razumijevanju života ljudi iz 16. stoljeća. Ono što je možda najrelevantnije za današnje doba jest od kojih su bolesti patili i umirali. Da bi priča bila još zanimljivija, znanstvenici su došli do još jednog zapanjujućeg otkrića.
"Jako nas je iznandilo što biskup nije bio sam u lijesu nego je pored njega bilo i malo dijete, tj. fetus star pet ili šest mjeseci, dobro umotan u malu plahtu i jako dobro sakriveno u lijesu pod biskupovim nogama. Uzet ćemo DNK uzorke kako bi utvridli postoji li bilo kakva veza između njih, ali moguće je da je neki član biskupova domaćinstva iskoristio priliku i spustio dijete u lijes kako bi sigurno stiglo na drugi svijet", dodaje Karsten, piše N1.
Ovo otkriće uskoro bi moglo odgovoriti na mnoga pitanja o životu i navikama naših predaka.
