Meso, riba, mliječni proizvodi, naresci i salate najbolje će se očuvati ubacite li ih u hladnjak, no to pravilo za mnoge druge namirnice ne vrijedi. Štoviše, boravak na niskim temperaturama poput onih u hladnjaku ne čini im ni najmanje dobro. Ipak, mnogi od nas određene vrste hrane više vole čuvati u "frižideru" nego u smočnici ili na kuhinjskom pultu, ne znajući da im takav način čuvanja narušava kvalitetu, piše Slobodna Dalmacija.
Provjerite radite li i vi nehotično ovu grešku zbog kojeg hrana, umjesto da se dulje očuva, zapravo brže i sigurnije propada.
Mrkva
Premda je gotovo svi držimo u hladnjaku, mrkvi takav tretman ne odgovara. Puno ju je bolje držati na suhom i ne pretjerano toplom mjesu zaklonjenom od sunčeve svjetlosti. Odužit će vam se duljim trajanjem.
Krastavci
Za razliku od nekih drugih vrsta povrća, krastavci loše podnose niske temperature pa čuvanje u hladnjaku često nije najmudrija odluka. Osobito je problematično ako se krastavci dodiruju stražnje stijenke hladnjaka, na kojoj se zna uhvatiti led, a čak i kad se to ne dogodi u pravilu je najhladnija točka "frižidera". Krastavci zbog svog visokog udjela vode u dodiru s ledom i jakom hladnoćom lako mogu dobiti svijevrsne ozebline koje im uzrokuju truljenje. Već i čuvanje u pretincu za povrće može biti poguban i uzrokovati da krastavci postanu gnjecavi i bljutavi.
Rajčica
Svi to radimo, ali ne bismo smjeli: rajčice u hladnjaku jak su loša ideja. Mjesto im je u smočnici, gdje nije jako vruće, ali ni hladno u protivnom će izgubiti okus, teksturu i hranjive tvari. Osim toga, rajčice pohranjene u hladnjaku mogu imati kiselkasti okus, ponajprije zbog toga što u trgovine dolaze nedovoljno zrele, a u hladnjaku ne uspijevaju postići njen optimalni stupanj u kojem nastupa slatkoća.
Češnjak
Ako ga držite u hladnjaku, češnjak može postati gumast uslijed niskih temperatura, dok mu vlažnost koja je svojstvena unutrašnjosti hladnjaka te svjetlo koje se pali nakon što mu otvorimo vrata mogu biti motivacija da proklija. Držite ga van hladnjaka, a višak možete oljuštiti, grubo narezati i zamrznuti.
Agrumi
Agrumi poput naranči, limuna, mandarina i grejpa mogu biti prilično kiseli ako im se ne da dovoljno vremena ili prostora da sazriju, a oni koji dolaze u trgovine najčešće su nedovoljno zreli. Spremite li ih u hladnjak, neće dozrjeti do kraja pa u njima nećete u potpunosti uživati.
Jabuke
Jabuke mogu bez problema stajati dva tjedna na sobnoj temperaturi, dok njihovim pospremanjem u hladnjak dolazi do usporavanja aktivnosti enzima koje ih čine hranjivijima. Pored toga, jabuke mogu uzrokovati brže sazrijevanje povrća i drugog voća koje držite u hladnjaku pa ih je i zbog toga mudrije držati podalje od njega.
Banane
Banane se definitivno bolje čuvaju izvan hladnjaka nego u njemu jer im niske temperature usporavaju proces sazrijevanja. Drugi problem je vezan uz vlagu, koja je obično visoka unutar hladnjaka i zbog koje banane mogu postati smeđe ili čak crne. Imate li višak banana koji je na sobnoj temperaturi počeo ubrzano dozrijevati, a znate da ih nećete stići potrošiti, bolja je opcija pribjeći zamrzavanju: samo ih narežite na komadiće, posložite na tacnu i ubacite u zamrzivač, a nakon što se zalede prebacite ih u prikladne vrećice kako biste lako mogli odvojiti točno onoliko komadića koje želite.
Kruh
Ni kruhu ne prija boravak u hladnjaku, u kojem se, premda zvuči paradoksalno, može brže isušiti, a može mu se također dogoditi da upije mirise hrane pohranjene u svojoj blizini. Ako imate problema s kruhom koji se često presuši ili uhvati plijesan, spasit će ga jedan drugi kućanski aparat: mikrovalna. Mnogi tvrde da upravo u njoj čuvaju kruh jer se tamo najbolje drži.
Začinsko bilje
Vezice peršina, bosiljka i sličnih začina u hladnjaku mogu brzo uvenuti ili pocrniti. Bolje će se osijećati ako ih ubacite u šalicu s vodom i smjestite na mjesto s puno neizravnog sunčevog svjetla. Moguće je da će vam se odužiti puštanjem korijenja pa ga nakon toga možete prebaciti u pitarić sa zemljom ili nastaviti uzgajati na hidroponski način.
Senf
Senf uopće nije nužno pospremiti u hladnjak, premda to mnogi rade. Senf sadrži prirodnu kiselinu koja ga čuva od kvarenja, a sobna temperatura čini ga mekšim i lakšim za korištenje.
Kečap
Suprotno uvriježenom mišljenju, kečap ne mora biti u hladnjaku, čak ni nakon što je boca otvorena. Čuvbaju ga konzervansi, kojima je krcat. Pazite samo da ne kontaminirate vrh bočice s otvorom i ne brinite se oko trajnosti kečapa na sobnoj temperaturi.
Čokolada
Neki vole tvrdu i hladnu čokoladu, ali njena optimalna temperatura, na kojoj ima najpuniji okus je između 18 i 20°C. Čuvajte je u hladnjaku samo za vrlo toplih dana, kad postoji opasnost da će se otopiti.
Med
Možda se čini očiglednim, ali med zaista ne biste trebali držati u hladnjaku. Med je prirodni konzervans. Hladan zrak će uzrokovati kristalizaciju meda, što nije sjajno. Ako se vaš med kristalizira, samo stavite cijelu staklenku u toplu, vlažnu kupku da se kristali otope.
Provjerite radite li i vi nehotično ovu grešku zbog kojeg hrana, umjesto da se dulje očuva, zapravo brže i sigurnije propada.
Mrkva
Premda je gotovo svi držimo u hladnjaku, mrkvi takav tretman ne odgovara. Puno ju je bolje držati na suhom i ne pretjerano toplom mjesu zaklonjenom od sunčeve svjetlosti. Odužit će vam se duljim trajanjem.
Krastavci
Za razliku od nekih drugih vrsta povrća, krastavci loše podnose niske temperature pa čuvanje u hladnjaku često nije najmudrija odluka. Osobito je problematično ako se krastavci dodiruju stražnje stijenke hladnjaka, na kojoj se zna uhvatiti led, a čak i kad se to ne dogodi u pravilu je najhladnija točka "frižidera". Krastavci zbog svog visokog udjela vode u dodiru s ledom i jakom hladnoćom lako mogu dobiti svijevrsne ozebline koje im uzrokuju truljenje. Već i čuvanje u pretincu za povrće može biti poguban i uzrokovati da krastavci postanu gnjecavi i bljutavi.
Rajčica
Svi to radimo, ali ne bismo smjeli: rajčice u hladnjaku jak su loša ideja. Mjesto im je u smočnici, gdje nije jako vruće, ali ni hladno u protivnom će izgubiti okus, teksturu i hranjive tvari. Osim toga, rajčice pohranjene u hladnjaku mogu imati kiselkasti okus, ponajprije zbog toga što u trgovine dolaze nedovoljno zrele, a u hladnjaku ne uspijevaju postići njen optimalni stupanj u kojem nastupa slatkoća.
Češnjak
Ako ga držite u hladnjaku, češnjak može postati gumast uslijed niskih temperatura, dok mu vlažnost koja je svojstvena unutrašnjosti hladnjaka te svjetlo koje se pali nakon što mu otvorimo vrata mogu biti motivacija da proklija. Držite ga van hladnjaka, a višak možete oljuštiti, grubo narezati i zamrznuti.
Agrumi
Agrumi poput naranči, limuna, mandarina i grejpa mogu biti prilično kiseli ako im se ne da dovoljno vremena ili prostora da sazriju, a oni koji dolaze u trgovine najčešće su nedovoljno zreli. Spremite li ih u hladnjak, neće dozrjeti do kraja pa u njima nećete u potpunosti uživati.
Jabuke
Jabuke mogu bez problema stajati dva tjedna na sobnoj temperaturi, dok njihovim pospremanjem u hladnjak dolazi do usporavanja aktivnosti enzima koje ih čine hranjivijima. Pored toga, jabuke mogu uzrokovati brže sazrijevanje povrća i drugog voća koje držite u hladnjaku pa ih je i zbog toga mudrije držati podalje od njega.
Banane
Banane se definitivno bolje čuvaju izvan hladnjaka nego u njemu jer im niske temperature usporavaju proces sazrijevanja. Drugi problem je vezan uz vlagu, koja je obično visoka unutar hladnjaka i zbog koje banane mogu postati smeđe ili čak crne. Imate li višak banana koji je na sobnoj temperaturi počeo ubrzano dozrijevati, a znate da ih nećete stići potrošiti, bolja je opcija pribjeći zamrzavanju: samo ih narežite na komadiće, posložite na tacnu i ubacite u zamrzivač, a nakon što se zalede prebacite ih u prikladne vrećice kako biste lako mogli odvojiti točno onoliko komadića koje želite.
Kruh
Ni kruhu ne prija boravak u hladnjaku, u kojem se, premda zvuči paradoksalno, može brže isušiti, a može mu se također dogoditi da upije mirise hrane pohranjene u svojoj blizini. Ako imate problema s kruhom koji se često presuši ili uhvati plijesan, spasit će ga jedan drugi kućanski aparat: mikrovalna. Mnogi tvrde da upravo u njoj čuvaju kruh jer se tamo najbolje drži.
Začinsko bilje
Vezice peršina, bosiljka i sličnih začina u hladnjaku mogu brzo uvenuti ili pocrniti. Bolje će se osijećati ako ih ubacite u šalicu s vodom i smjestite na mjesto s puno neizravnog sunčevog svjetla. Moguće je da će vam se odužiti puštanjem korijenja pa ga nakon toga možete prebaciti u pitarić sa zemljom ili nastaviti uzgajati na hidroponski način.
Senf
Senf uopće nije nužno pospremiti u hladnjak, premda to mnogi rade. Senf sadrži prirodnu kiselinu koja ga čuva od kvarenja, a sobna temperatura čini ga mekšim i lakšim za korištenje.
Kečap
Suprotno uvriježenom mišljenju, kečap ne mora biti u hladnjaku, čak ni nakon što je boca otvorena. Čuvbaju ga konzervansi, kojima je krcat. Pazite samo da ne kontaminirate vrh bočice s otvorom i ne brinite se oko trajnosti kečapa na sobnoj temperaturi.
Čokolada
Neki vole tvrdu i hladnu čokoladu, ali njena optimalna temperatura, na kojoj ima najpuniji okus je između 18 i 20°C. Čuvajte je u hladnjaku samo za vrlo toplih dana, kad postoji opasnost da će se otopiti.
Med
Možda se čini očiglednim, ali med zaista ne biste trebali držati u hladnjaku. Med je prirodni konzervans. Hladan zrak će uzrokovati kristalizaciju meda, što nije sjajno. Ako se vaš med kristalizira, samo stavite cijelu staklenku u toplu, vlažnu kupku da se kristali otope.
