Peršin je neizbježan mrkvin kompanjon u juhama i varivima, ali to nije jedini način njegove konzumacije. Korijen peršina možete narezati na štapiće i uživati grickajući ih uz omiljeni umak ili ih dodati salatama i sendvičima. Možete ga kuhati na pari, peći ili pirjati zajedno s ostalim povrćem i uz meso. Skuhan ili pirjan te pasiran u pire, odličan je prilog uz pečenja.
Vitamin C
Možda nije toliko poznato, no korijen peršina obiluje vitaminom C, pa porcija od 100 grama sadrži 55 posto dnevnih potreba za tim vitaminom. U toj je porciji i obilje folata (45 posto dnevnih potreba) te petina dnevno potrebnih vlakana. Od minerala najznačajniji su u sastavu peršina kalij, magnezij, cink, fosfor i željezo. Za prepoznatljivu peršinovu aromu zaslužne su glavne aktivne tvari - miristicin i apiol, koje djeluju kao antioksidansi, a imaju i protuupalno djelovanje, pa se peršin smatra dobrim u prevenciji pojedinih kroničnih bolesti. Važan je za održavanje jakog imunosnog sustava, a neka istraživanja pokazuju i da bi mogao biti antikancerogen. Ipak, miristicin i apiol, koji su prisutni u korijenu, listu i sjemenkama peršina, imaju i drugo lice, pa je peršin proglašen Otrovnom biljkom 2023. godine u izboru hamburškog botaničkog vrta Wandsbek. Mjesta za strah ipak nema, jer bi se šteta mogla izazvati samo konzumacijom golemih količina tih spojeva, i to iz eteričnog ulja peršina, a to nije moguće postići jedenjem korijena i listova.
Zdravlje mozga i kardiovaskularnog sustava
Peršin također pojačava cirkulaciju, ublažava probleme s mjehurom i mokraćnim kanalima, regulira tlak, poboljšava krvnu sliku, otklanja groznicu i upalu očiju, ljekovit je za bubrege, kožu i jetru, sprečava iritaciju nakon uboda insekata.
Peršin je dobar izvor folne kiseline, važne za zdravlje mozga i kardiovaskularnog sustava.
Izvor: zivim.hr
Vitamin C
Možda nije toliko poznato, no korijen peršina obiluje vitaminom C, pa porcija od 100 grama sadrži 55 posto dnevnih potreba za tim vitaminom. U toj je porciji i obilje folata (45 posto dnevnih potreba) te petina dnevno potrebnih vlakana. Od minerala najznačajniji su u sastavu peršina kalij, magnezij, cink, fosfor i željezo. Za prepoznatljivu peršinovu aromu zaslužne su glavne aktivne tvari - miristicin i apiol, koje djeluju kao antioksidansi, a imaju i protuupalno djelovanje, pa se peršin smatra dobrim u prevenciji pojedinih kroničnih bolesti. Važan je za održavanje jakog imunosnog sustava, a neka istraživanja pokazuju i da bi mogao biti antikancerogen. Ipak, miristicin i apiol, koji su prisutni u korijenu, listu i sjemenkama peršina, imaju i drugo lice, pa je peršin proglašen Otrovnom biljkom 2023. godine u izboru hamburškog botaničkog vrta Wandsbek. Mjesta za strah ipak nema, jer bi se šteta mogla izazvati samo konzumacijom golemih količina tih spojeva, i to iz eteričnog ulja peršina, a to nije moguće postići jedenjem korijena i listova.
Zdravlje mozga i kardiovaskularnog sustava
Peršin također pojačava cirkulaciju, ublažava probleme s mjehurom i mokraćnim kanalima, regulira tlak, poboljšava krvnu sliku, otklanja groznicu i upalu očiju, ljekovit je za bubrege, kožu i jetru, sprečava iritaciju nakon uboda insekata.
Peršin je dobar izvor folne kiseline, važne za zdravlje mozga i kardiovaskularnog sustava.
Izvor: zivim.hr
