Pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, u nedjelju završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena, a time se mijenja razdoblje tarifa za obračun električne energije te je obvezna vožnja automobila s upaljenim svjetlima i tijekom dana.
Zimsko računanje vremena traje do 31. ožujka 2024. godine.
Zašto uopće imamo ljetno i zimsko računanje vremena
Jedan od većih razloga za uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine donijela je naftna kriza 70-ih godina prošloga stoljeća, kada je bilo nužno uštediti električnu energiju. Time se željelo bolje iskoristiti dnevno svijetlo, no niti danas nije jasno je li računica dala rezultate tijekom više od 40 godina koliko se koristi. Stručnjaci ističu kako su uštede koje donosi promjena računanja vremena ‘u najboljem slučaju minimalne’.
Nema dogovora
Diljem svijeta već nekoliko godina postoje pokreti kojima je cilj ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena, a čini se kako bi uskoro mogli taj cilj i postići. 2018. godine u EU je provedeno istraživanje na 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto bilo za ukidanje promjene vremena.
Zemlje EU tada su odlučile da će 2021. prestati s ovom praksom, no do toga nije došlo jer se zemlje nisu uspjele dogovoriti hoće li zimsko ili ljetno računanje vremena postati standard. Ako ne postignu dogovor, postoji rizik od neujednačenih vremenskih zona, što bi znatno zakompliciralo internacionalne odnose. Glavni sukob je ekonomski snažnog sjevera, koji ima manje svjetla, i “navija” za prirodno računanje vremena. Ekonomski slabiji jug priželjkuje ljetno računanje vremena, kako bi dobili dodatan sat tijekom turističke sezone.
Zimsko računanje vremena traje do 31. ožujka 2024. godine.
Zašto uopće imamo ljetno i zimsko računanje vremena
Jedan od većih razloga za uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine donijela je naftna kriza 70-ih godina prošloga stoljeća, kada je bilo nužno uštediti električnu energiju. Time se željelo bolje iskoristiti dnevno svijetlo, no niti danas nije jasno je li računica dala rezultate tijekom više od 40 godina koliko se koristi. Stručnjaci ističu kako su uštede koje donosi promjena računanja vremena ‘u najboljem slučaju minimalne’.
Nema dogovora
Diljem svijeta već nekoliko godina postoje pokreti kojima je cilj ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena, a čini se kako bi uskoro mogli taj cilj i postići. 2018. godine u EU je provedeno istraživanje na 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto bilo za ukidanje promjene vremena.
Zemlje EU tada su odlučile da će 2021. prestati s ovom praksom, no do toga nije došlo jer se zemlje nisu uspjele dogovoriti hoće li zimsko ili ljetno računanje vremena postati standard. Ako ne postignu dogovor, postoji rizik od neujednačenih vremenskih zona, što bi znatno zakompliciralo internacionalne odnose. Glavni sukob je ekonomski snažnog sjevera, koji ima manje svjetla, i “navija” za prirodno računanje vremena. Ekonomski slabiji jug priželjkuje ljetno računanje vremena, kako bi dobili dodatan sat tijekom turističke sezone.
