Unatoč ratu u Ukrajini i otežanom protoku robe, uvoz proizvoda iz Rusije u Bosnu i Hercegovinu u prvih šest mjeseci ove godine gotovo je dvostruko veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Naime, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine iz Rusije je uvezeno 242.468.136 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 224.427.702 KM.
“U istom razdoblju prošle godine iz Rusije je u Bosnu i Hercegovinu stiglo 211.568.221 kilogram proizvoda ukupne vrijednosti 125.291.473 KM”, navodi se u podacima UNO BiH.
S druge strane, izvoz u Rusiju u prvih šest mjeseci ove godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“U prvih šest mjeseci ove godine izvezeno je 2.841.551 kilograma ukupne vrijednosti 18.206.416 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine izvezeno 5.309.445 kilograma u vrijednosti od 27.348.621 KM”, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. i Hercegovine, prenose Nezavisne novine.
Ekonomist Admir Čavalić smatra da s jedne strane imamo nekakvu ovisnost o ruskoj nafti, ali ne apsolutnu, te da ipak postoje drugi izvori opskrbe.
"To može govoriti i o stanju ruskog gospodarstva u smislu da je moguće da imaju problema s izvozom na neka druga tržišta izvan BiH, a onda to djelomično pokušavaju kompenzirati kroz povećanje izvoza u BiH. Moguće je da u taj opskrbni lanac je značajnija motivacija ruskih izvoznika da više posluju na našem tržištu“, objašnjava Čavalić.
Prema njegovim riječima, povećanju uvoza iz Rusije pridonijela je visoka inflacija.
"Vrijednost osnovice uvoza i izvoza je veća, što ne mora nužno biti povezano s količinom, a inflacija se može smatrati jednim faktorom utjecaja, ali ne i apsolutnim čimbenikom. Zbog toga je uvoz rekordan, jer raste cijena proizvodnih čimbenika, ali i finalnih proizvoda", naglasio je Čavalić.
Milenko Stanić, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da usprkos ratu u Ukrajini nije bilo značajnijih poremećaja u snabdijevanju s ruskog tržišta.
"Energenti se dominantno uvoze, a količinski uvoz nije značajno povećan u odnosu na prošlu godinu, ali financijski jest jer je došlo do značajnog rasta cijena energenata, nafte i plina. One su više nego dvostruko veće kao lani, a taj rast pripisujem isključivo rastu inflacije i poskupljenju ključnih, uvoznih proizvoda poput energenata, nafte, plina, ali i drugih proizvoda poput žitarica”, rekao je Stanić.
Dodao je da ovi podaci pokazuju ovisnost BiH o ruskoj nafti.
“U ovim uvjetima nemamo alternativnih izvora, iako se mogu otvoriti, ali je proces izbora novih dobavljača i transportnih kanala izuzetno kompliciran”, zaključio je Stanić.
Dnevnik.ba
Naime, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine iz Rusije je uvezeno 242.468.136 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 224.427.702 KM.
“U istom razdoblju prošle godine iz Rusije je u Bosnu i Hercegovinu stiglo 211.568.221 kilogram proizvoda ukupne vrijednosti 125.291.473 KM”, navodi se u podacima UNO BiH.
S druge strane, izvoz u Rusiju u prvih šest mjeseci ove godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“U prvih šest mjeseci ove godine izvezeno je 2.841.551 kilograma ukupne vrijednosti 18.206.416 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine izvezeno 5.309.445 kilograma u vrijednosti od 27.348.621 KM”, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. i Hercegovine, prenose Nezavisne novine.
Ekonomist Admir Čavalić smatra da s jedne strane imamo nekakvu ovisnost o ruskoj nafti, ali ne apsolutnu, te da ipak postoje drugi izvori opskrbe.
"To može govoriti i o stanju ruskog gospodarstva u smislu da je moguće da imaju problema s izvozom na neka druga tržišta izvan BiH, a onda to djelomično pokušavaju kompenzirati kroz povećanje izvoza u BiH. Moguće je da u taj opskrbni lanac je značajnija motivacija ruskih izvoznika da više posluju na našem tržištu“, objašnjava Čavalić.
Prema njegovim riječima, povećanju uvoza iz Rusije pridonijela je visoka inflacija.
"Vrijednost osnovice uvoza i izvoza je veća, što ne mora nužno biti povezano s količinom, a inflacija se može smatrati jednim faktorom utjecaja, ali ne i apsolutnim čimbenikom. Zbog toga je uvoz rekordan, jer raste cijena proizvodnih čimbenika, ali i finalnih proizvoda", naglasio je Čavalić.
Milenko Stanić, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da usprkos ratu u Ukrajini nije bilo značajnijih poremećaja u snabdijevanju s ruskog tržišta.
"Energenti se dominantno uvoze, a količinski uvoz nije značajno povećan u odnosu na prošlu godinu, ali financijski jest jer je došlo do značajnog rasta cijena energenata, nafte i plina. One su više nego dvostruko veće kao lani, a taj rast pripisujem isključivo rastu inflacije i poskupljenju ključnih, uvoznih proizvoda poput energenata, nafte, plina, ali i drugih proizvoda poput žitarica”, rekao je Stanić.
Dodao je da ovi podaci pokazuju ovisnost BiH o ruskoj nafti.
“U ovim uvjetima nemamo alternativnih izvora, iako se mogu otvoriti, ali je proces izbora novih dobavljača i transportnih kanala izuzetno kompliciran”, zaključio je Stanić.
Dnevnik.ba
