Proizvodnja cvijeća u plastenicima bez grijanja predstavlja izazovan, ali vrlo isplativ način uzgoja biljaka, pogotovo ako želimo započeti rano u sezoni. Već u veljači možemo krenuti s pripremama, naklijavanjem sjemena i presađivanjem reznica, koristeći prirodne uvjete i jednostavne metode zaštite od hladnoće, piše Agroklub.
Ovo je idealno rješenje za poljoprivrednike koji žele uštedjeti na energiji, a istovremeno proizvesti kvalitetno cvijeće za tržište ili vlastite potrebe.
Kako započeti?
U veljači, kada su dani već nešto duži, možemo započeti s naklijavanjem sjemena u kontroliranim uvjetima. Sjeme se može postaviti u tople prostorije ili uz pomoć mini staklenika unutar plastenika. Nakon što klice narastu do odgovarajuće veličine, presađujemo ih u supstrat unutar plastenika. Reznice također možemo pripremiti i presaditi u ovom periodu, koristeći zdrave matične biljke.
Plastenici bez grijanja pružaju određenu zaštitu od niskih temperatura, ali u veljači i ožujku noćne temperature često mogu biti izazovne. Kada su vrijednosti niske, možemo koristiti agril foliju (zaštitno vlakno) kako bismo dodatno zaštitili sadnice. Agril folija omogućava prolaz svjetlosti i zraka, dok štiti biljke od smrzavanja.
Sadnice cvijeća, poput petunija, surfinija, begonija i drugih, mogu izdržati temperature do -5°C uz ovu zaštitu.
U plastenicima bez grijanja važno je pažljivo pratiti vlažnost supstrata. Kada je danju toplo, obavezno zalijevati supstrat svakog dana, jer se voda brže isparava. Ako su dani hladniji, dovoljno je zalijevati svakog drugog dana.
Važno je koristiti vodu koja nije hladna, već na sobnoj temperaturi, kako bismo izbjegli šokiranje biljaka. Prekomjerno zalijevanje također treba izbjegavati, jer može dovesti do truljenja korijena.
Zanimljivosti i savjeti
Ako plastenik ima sjeverni zid obojen u tamnu boju (npr. crnu), on će apsorbirati sunčevu toplinu tijekom dana i polako je otpuštati noću, što može pomoći u održavanju temperature, odnosno djetovat će kao prirodni topao zid.
Iako je važno održavati toplinu, ne zaboravite na ventilaciju. Redovno otvaranje plastenika tijekom toplijih dana sprječava prekomjernu vlažnost i stvaranje plijesni.
Neke vrste cvijeća, poput ljubičica, ciklama i primula, posebno su otporne na hladnoću i idealne su za rani početak sezone.
Dodavanje komposta ili drugih organskih materijala u supstrat može poboljšati strukturu tla i osigurati bolji rast biljaka.
Proizvodnja cvijeća u plastenicima bez grijanja zahtijeva pažnju i planiranje, ali uz pravilnu zaštitu i njegu, već u veljači možemo postići impresivne rezultate. Ova metoda ne samo da je ekonomična, već je i ekološki prihvatljiva, što je čini sve popularnijom među poljoprivrednicima.
Ovo je idealno rješenje za poljoprivrednike koji žele uštedjeti na energiji, a istovremeno proizvesti kvalitetno cvijeće za tržište ili vlastite potrebe.
Kako započeti?
U veljači, kada su dani već nešto duži, možemo započeti s naklijavanjem sjemena u kontroliranim uvjetima. Sjeme se može postaviti u tople prostorije ili uz pomoć mini staklenika unutar plastenika. Nakon što klice narastu do odgovarajuće veličine, presađujemo ih u supstrat unutar plastenika. Reznice također možemo pripremiti i presaditi u ovom periodu, koristeći zdrave matične biljke.
Plastenici bez grijanja pružaju određenu zaštitu od niskih temperatura, ali u veljači i ožujku noćne temperature često mogu biti izazovne. Kada su vrijednosti niske, možemo koristiti agril foliju (zaštitno vlakno) kako bismo dodatno zaštitili sadnice. Agril folija omogućava prolaz svjetlosti i zraka, dok štiti biljke od smrzavanja.
Sadnice cvijeća, poput petunija, surfinija, begonija i drugih, mogu izdržati temperature do -5°C uz ovu zaštitu.
U plastenicima bez grijanja važno je pažljivo pratiti vlažnost supstrata. Kada je danju toplo, obavezno zalijevati supstrat svakog dana, jer se voda brže isparava. Ako su dani hladniji, dovoljno je zalijevati svakog drugog dana.
Važno je koristiti vodu koja nije hladna, već na sobnoj temperaturi, kako bismo izbjegli šokiranje biljaka. Prekomjerno zalijevanje također treba izbjegavati, jer može dovesti do truljenja korijena.
Zanimljivosti i savjeti
Ako plastenik ima sjeverni zid obojen u tamnu boju (npr. crnu), on će apsorbirati sunčevu toplinu tijekom dana i polako je otpuštati noću, što može pomoći u održavanju temperature, odnosno djetovat će kao prirodni topao zid.
Iako je važno održavati toplinu, ne zaboravite na ventilaciju. Redovno otvaranje plastenika tijekom toplijih dana sprječava prekomjernu vlažnost i stvaranje plijesni.
Neke vrste cvijeća, poput ljubičica, ciklama i primula, posebno su otporne na hladnoću i idealne su za rani početak sezone.
Dodavanje komposta ili drugih organskih materijala u supstrat može poboljšati strukturu tla i osigurati bolji rast biljaka.
Proizvodnja cvijeća u plastenicima bez grijanja zahtijeva pažnju i planiranje, ali uz pravilnu zaštitu i njegu, već u veljači možemo postići impresivne rezultate. Ova metoda ne samo da je ekonomična, već je i ekološki prihvatljiva, što je čini sve popularnijom među poljoprivrednicima.
