Čim su objavljeni prvi preliminarni rezultati iz kojih je bila vidljiva uvjerljiva pobjeda trenutnog premijera, deseci tisuća njegovih pristaša (pristiglih više organizirano nego spontano ) okupilo se ispod zidina Kremlja gdje su u maniri dočeka Nove godine proslavili nastavak ( neizvjesne) Putinove ere.
Dakle u Rusiji ništa novo - Vladimir Putin, kako se i očekivalo, sve ove godine dok mu je predsjedničku fotelju čuvao Dmitrij Medvedev, vratio se na ruski tron i to uvjerljivo već u prvom izbornom krugu. Prema prvim i nepotpunim neslužbenim rezultatima Vladimir Putin je dobio preko 60 posto glasova što je za njega u ovom trenutku s obzirom da se zadnjih mjeseci suočio s najozbiljnijim prosvjedima protiv svoje vladavine itekako povoljan rezultat.
No, najvažnija stvar ovih izbora nije njegova pobjeda, nego kako će je protumačiti on, a kako sve veći broj oponenata, koji su već za ponedjeljak, 5. ožujka, najavili prosvjede s parolom - Putin odlazi!
Pobjeda je bila neupitna, ali će se sve sad svesti na prebrojavanje nepravilnosti, falsifikate te prepričavanja i osporavanja da su u nekim regijama Rusije, poglavito na ćudljivom Kavkazu, glasovi za Putina poprimili nedokučive "kimilsungovske" razmjere .
No, unatoč ovakvoj pobjedi, Putin u svoj treći predsjednički mandat ulazi nespokojno, s desecima tisuća nezadovoljnika koji osporavaju njegovu pobjedu i koji vrlo precizno artikuliraju svoje oporbene i oponentske stavove te zahtjeve za većim demokratskim reformama.
Tako je najveće europsko biračko tijelo od 108 milijuna glasača ( izašlo ih je oko 56 posto) na nešto manje od 100 tisuća biračkih mjesta obaralo novog-starog predsjednika na rok od 6 godina.
Druga četvorica predsjedničkih statista nisu iskoristili najnovije Putinove probleme s urbanom populacijom u velikim gradovima i pad njegove popularnosti te od toga nisu ušićarili gotovo ni jedan postotak više na svom kontu. Oponenti su pozivali svoje pristaše da glasuju za nekog od kandidata čak i ako im se ne sviđa samo da Putin dobije što manje glasova, ali čini s da su takvi ipak radije ostala kod kuće. U Moskvi i Sankt Peterburgu, gradovima u kojima Putin bilježi najdrastičniji pad popularnosti, izlaznost je na granici 50 posto. To potvrđuje da je Putina ponovno izabrala provincija gdje je izlazak na izbore bio od 70 do nevjerojatnih 90 posto.
Komunistički lider, koji je već izjavio da ne priznaje rezultate izbora, Genadij Zjuganov, dobio je oko 17 posto glasova, ( čak za 3 posto manje nego je to na parlamentarnim izborima dobila njegova stranka), a za treću poziciju pripetavaju se mladi milijarderski enfat terible Mihail Prohorovm, treći najbogatiji Rus, te ultranacionalist i dugogodišnje opasno političko spadalo Vladimir Žirinovski kome je ovo bio čak šesti rekordni nastup na predsjedničkim izborima, koji su na granici 7,5 posto glasova. No, ovaj rezultat Mihaila Prohorova može se smatrati sasvim dovoljnim političkim kapitalom da se na valu antiputinovskih prosvjeda i on nametne kao neka nova alternativna snaga koja može okupiti određeni broj nezadovoljnika. Kazao je kako smatra da izbori nisu bili pošteni jer je protežiran samo jedan kandidat.
Na dnu, kao se i očekivalo, s nekih 3 do 4 posto plete se Sergej Mironov,čelnik male prokremaljske stranke Pravedna Rusija.
No, ako rezimiramo - Putin je izbore dobio uvjerljivo, ali uz do sad najveći propagandni angažman Kremlja, i sada je pitanje hoće li on taj rezultat smatrati dovoljnim argumentom da ignorira sve gnjevniji antiputinovski pokret ili će ipak, shvatiti da broj od 40 posto ljudi koji su protiv njega nije zanemariv.
