Dodijela „Zlatne Ahdname" predsjedniku HDZ-a 1990, članu Predsjedništva HNS-a BiH i izaslaniku u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH Martinu Ragužu priznanje je za pristajanje na politiku potčinjenosti Hrvata Bošnjacima i legitimiranje prakse da Bošnjaci biraju u vlast Hrvate po svojoj mjeri, smatraju politički analitičari, koji su za Hrvatski Medijski Servis, komentirali dodijelu „Zlatne Ahdname" predsjedniku „Devedesetke".

Podsjetimo krajem prošlog tjedna udruženje bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor" dodijelilo je „Zlatnu Ahdnamu" Martinu Ragužu, a primio ju je Ragužev izaslanik, predsjednik Hrvatskog Narodnog vijeća Marinko Pejić.

Spomen na Ahdnamu

Ovo udruženje već desetu godinu, na, kako ističu, „mjestu Bosanske duhovnosti, inspirirani snažnom porukom velikana i osvajača Svijeta Sultan Mehmed Fatih Hana i Duhovnog predvodnika Bosanskih Krstjana Fra Anđela Zvizdovića, proslavlja poštovanje i uvažavanje pokorenih i osvojenih od strane do tada nepobjedivih i nezaustavljivih osvajača Osmanlija".

Zlatna Ahdnama dodijeljuje se u spomen na Ahdnamu koju je sultan Fatih Ahdnamom dao fra Anđelu Zvizdoviću, kojom je zajamčio, kako ističe udruženje "Bosfor" „najviša prava i slobode i onima koji nisu sljedbenici Islama"…

Definitorij Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na svom redovnom zasjedanju 28. svibnja 2013. – tj. točno na dan 550. obljetnice izdavanja Ahdname donio je, međutim, izjavu u kojoj ističe da Bosanski franjevci ne mogu proslavljati taj događaj. U Izjavi podsjećaju da je prije 550 godina nekada slavno Bosansko kraljevstvo uništeno, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je vjerolomno pogubljen (5. lipnja 1463.), bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosača je doduše uspjela pobjeći iz Bosne, ali se nikad više nije mogla vratiti u svoje kraljevstvo, te zaključuju: "Ovo je, dakle, godišnjica naše nacionalne i državne tragedije".

Poluvjerska (islamska) manifestacija

Bosanski franjevci u usvojenoj izjavi navode kako „malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama, ali je ona vrlo često bila samo mrtvo slovo na papiru. Često je, kažu, gažena i nije poštivana od mjesnih moćnika, iako je bila i ostala neka pravna podloga za franjevačko inzistiranje na osnovnim ljudskim pravima u Osmanskom carstvu.

Martin Raguž nije osobno primio „Zlatnu Ahdnamu", na svečanosti u Milodražu, kod Kiseljaka, prošlog četvrtka" ali ju je prihvatio, time što je poslao svog izaslanika Marinka Pejića, predsjednika HNV da je primio i zahvalio se u njegovo ime na priznanju, ističu sugovornici HMS.

Mr Tvrtko Milović kaže kako je manifestacija "Dani Ahdname" u biti poluvjerska (islamska) manifestacija koja slavi bliskost bošnjačkog naroda s turskim. On napominje kako je od početka dodijele te nagrade pa do danas evidentna bliskost organizatora, udruge "Bosfor" s najvećom bošnjačkom političkom strankom. Milović smatra kako tu nema ništa sporno, ali ga čudi da netko tko nominalno predstavlja stranku s hrvatskim predznakom prihvaća nagradu bez ikakvog suvislog obrazloženja, osim nekoliko načelnih floskula.

Podsjetimo povelja „Zlatna Adhnama za 2015.", Ragužu je dodijeljena "za sveukupan doprinos obnovi neovisnosti, međunarodnom priznanju, obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, multikulturalne, demokratske BiH".

Milović kaže kako su do sada kriterij za dodjelu "Zlatne Ahdname" zapravo bili bliske političke veze sa strankom koja stoji iza organizacije manifestacije, pa pretpostavlja da je i ovaj put bilo tako, jer ništa ne ukazuje na suprotno.
On kaže kako Raguž, zaista, nije mogao osobno primiti nagradu, jer je u to vrijeme bilo zasjedanje Doma naroda Parlamenta BiH.

-Time što je kao izaslanika poslao gospodina Marinka Pejića koji je manifestirao bliskost HNV-a sa HDZ1990, ukazuje da je HDZ1990 u potpunosti promijenila političku paradigmu djelovanja i sišla s tračnica hrvatske politike približivši se unitarnim pogledima uređenja BiH. Ovo su sve legitimne politike, ali malo zabrinjavaju izjave gospodina Pejića koji je u nekoliko navrata istaknuo potrebu pokornosti slabijeg nad moćnijim, referirajući se na sadržaj Ahdname. Ovo, zaista, nije politika u kojoj BH Hrvati mogu vidjeti perspektivu, kaže Milović.

"Dvostruki legitimitet"

Profesor zagrenbačkog Filozofskog fakulteta dr. Nino Raspudić kratko je prokomentirao kako je „nagrada završila u pravim rukama", dodavši: „kakav nagrada, takav i dobitnik."

Glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj smatra kako je nagrada Zlatna Ahdnama s točke gledišta bh. Hrvata izrazito sporna nagrada.

- To je nagrada kojom se zapravo slavi okupacija naše zemlje. Netko je došao ovdje i nama koji smo tu već živjeli rekao možete ostati na svojim ognjištima, ako budete pokorni, kaže Gudelj. Gudelj ukazuje kako se takva politika proteže sve do danas, kroz poruke tipa "oni kojima se ne sviđa ova država mogu ići odavde", što po njegovom mišljenju nije ništa drugo nego nastavak politike ahdname..

- Martin Raguž se već sprema za izbore 2018. godine kada će pokušati postati novi Komšić. Prihvaćanjem „Zlatne ahdname" nastoji se dodvoriti bošnjačkom biračkom tijelu, jer je kod hrvatskog već sada otpisan. Naime, hrvatsko biračko tijelo mu neće oprostiti pokušaj ulaska u avanturu zvanu "dvostruki legitimitet", kad je pokušao prikazati da nema ništa sporno u tom što se bošnjačkim glasovima bori za fotelju hrvatskog člana Predsjedništva. Ahdnama mu je bila savršena prilika da pokaže kako podržava bošnjački nacionalizam i zapravo se na površan način dodvori bošnjačkom biračkom tijelu, kaže Gudelj.

Predsjednik Hrvatske Republikanske stranke mr. Slaven Raguž naglašava kako činjenice osporavaju da je Ahdnama jamčila bilo kakva ljudska prava.

-Koliko je Ahdnama jamčila ljudska prava najbolje govori podatak fra Andrije Zirduma o spaljenih 464 katoličkih crkava i 24 franjevačka samostana nakon njenog udjeljivanja. Fra Anđelo Zvizdović je bio primoran primiti Ahdnamu iz prostog razlog što su Osmanlije pogubile cijelo bosansko plemstvo, tako da osim vjerskih poglavara nitko nije mogao predstavljati narod. To je bio nametnuti dokument s kojim je bosanski narod prihvatio društveno i administrativno uređenje asimiliranih i potlačenih, naglašava Raguž.

Kaže kako se od njegovog prezimenjaka „vjerojatno nije ni moglo naći boljeg kandidata za slavljenje spomena na ubojstva, zvjerstva i rušenja koje su Osmanlije radile onima koji se nisu htjeli asimilirati nakon osvajanja ovih prostora".

- Martin Raguž je još prije prošlih izbora izabrao smjer unitarističke asimilacije putem izbornog zakona koji do krajnosti otežava legitiman izbor hrvatskog člana predsjedništva. Da je jedan od dvojca Mustafa Cerić ili Sefer Halilović odustao od mandata, danas bi Martin Raguž bio član Predsjedništva BiH, i to izabran baš ahdnamaškim glasovima, kaže Raguž.

Prihvaćanje ove nagrade je, po njegovom mišljenju, sramota i za Hrvatski Narodni Sabor BiH, budući da je Raguž drugi po snazi član Predsjedništva ove institucije.

- Koliko smo mi Hrvati "sretan" narod s ova dva HDZ-a kao najjače stranke, pokazuje to što. jedan slavi formiranje Republike Srpske, a drugi slavi osmanlijska pokoravanja, ironičan je predsjednik HRS-a.

Dnevnik.ba