Uspjeh u uzgoju i proizvodnji ribiza u velikoj mjeri ovisi o dobro odabranom položaju.
Tako, ribiz dobro uspijeva i na polusjenovitim mjestima, premda osobito bogato rađa na sunčanom i prozračnom položaju. Utvrđeno je da plodovi tada sadržavaju više šećera, dok na sjenovitom mjestu sadrže više kiselina. Osim toga, smatra se da će ribiz dati veće prinose na nadmorskim visinama iznad 600 m. Ali visina je samo jedan od niza čimbenika uzgoja.
Stoga je nasade poželjno podizati na sjevernim i sjeveroistočnim položajima zbog negativnog utjecaja toplijih, južnih vjetrova.
Crni ribiz dobro podnosi niske temperature i u periodu dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od čak – 35 stupnjeva C. Međutim, kada krene vegetacija, postaje znatno osjetljivi, te pupovi i tek zametnuti plodovi pozebu već na -2 stupnja C. Zbog plitko rasprostranjenog korijenovog sustava slabo podnosi sušu i ukoliko želimo stabilne i redovite prirode, moramo mu osigurati dovoljne količine vode.
U pogledu tla nije posebno izbirljiv premda najveće prirode ostvaruje na plodnim pjeskovito glinastim tlima. Smatra se da tla pogodna krumpiru odgovaraju i za uzgoj ribiza. A za njegov uzgoj prikladna su blago kisela do neutralna tla, dok alkalna i karbonatna tla treba izbjegavati.
Sadnja ribiza
Prije sadnje ribiza potrebno je obaviti i gnojidbu cijele površine unošenjem 2-3 vagona stajnjaka i 900 kg NPK gnojiva po hektaru. Nakon rasipanja gnojiva tlo se zaorava na dubinu od 40 cm, a potom tanjuranjem i frezanjem fino usitni. Radi što boljeg primitka sadnica sadnju je najbolje obaviti u jesen. Ukoliko smo sadnju prinuđeni obaviti u proljeće, to je potrebno učiniti što ranije.
Za sadnju se koriste dobro razvijene i zdrave jednogodišnje sadnice koje imaju razvijen korijen s 4-5 žila, a koje pred sadnju treba prikratiti i potopiti u otopinu stajskog gnoja, vode i ilovače. Sadnice ribiza sadimo u pripremljene jame dimenzija 40 x 40 cm, i to za 5 cm dublje nego što su bile u prporištu. Na taj način iz korijena izraste obilje mladih izboja koji su kod crnih sorti potrebni za stalno podmlađivanje, odnosno, stvaramo preduvjet da se od tako posađenih sadnica formiraju vrlo jaki produktivni grmovi.
Razmak sadnje ovisi od načina uzgoja i bujnosti sorte, ali u pravilu razmak između redova iznosi 2,5 m, odnosno u redu 1,5 m. Po završetku sadnje potrebno je prikratiti sadnice na visinu od 15-20 cm.
Mjere njege
Sastoje se od međuredne obrade i redovitog uništavanja korova. Kod obrade nužno je voditi računa da obrada tla oko sadnica bude plića radi slabo razvijenog korijenovog sustava koji bi se mogao oštetiti. Kod starijih nasada potrebno je obaviti rezidbu koja se sastoji od prorjeđivanja i obnavljanja grmova novim prirastima. Prorjeđivanje se sastoji od uklanjanja slabije razvijenih i pregustih jednogodišnjih i dvogodišnjih grana a obnavljanje grma obavlja se uklanjanjem od osnove četverogodišnjih i starijih grana iz razloga što donose sitan i slabiji rod.
Zbog produljenog djelovanja stajnjaka tek svake treće godine dodajemo vagon stajskog gnoja po hektaru, te odgovarajuću količinu NPK gnojiva.
Uz provođenje navedenih mjera moguće je ostvariti prinose od 15.000 kg/ ha. Ribiz ima veliki gospodarski značaj iz razloga što brzo stupa u rod, što se lako razmnožava, što redovito rađa, što ga može uzgajati i slabija radna snaga, što dobro podnosi transport i, što je najvažnije, postiže dobre cijene na inozemnom tržištu. Ako tome pridodamo činjenicu da je dobar za čvrstoću kože, pomaže obnovu stanica, ubrzava izlječenje od kašlja i hunjavica, te štiti od preranog boranja kože i prehlada složiti ćemo se da je riječ o visoko vrijednoj voćnoj vrsti čiju proizvodnju treba osuvremeniti i učiniti atraktivnom.
agroportal.hr
Tako, ribiz dobro uspijeva i na polusjenovitim mjestima, premda osobito bogato rađa na sunčanom i prozračnom položaju. Utvrđeno je da plodovi tada sadržavaju više šećera, dok na sjenovitom mjestu sadrže više kiselina. Osim toga, smatra se da će ribiz dati veće prinose na nadmorskim visinama iznad 600 m. Ali visina je samo jedan od niza čimbenika uzgoja.
Stoga je nasade poželjno podizati na sjevernim i sjeveroistočnim položajima zbog negativnog utjecaja toplijih, južnih vjetrova.
Crni ribiz dobro podnosi niske temperature i u periodu dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od čak – 35 stupnjeva C. Međutim, kada krene vegetacija, postaje znatno osjetljivi, te pupovi i tek zametnuti plodovi pozebu već na -2 stupnja C. Zbog plitko rasprostranjenog korijenovog sustava slabo podnosi sušu i ukoliko želimo stabilne i redovite prirode, moramo mu osigurati dovoljne količine vode.
U pogledu tla nije posebno izbirljiv premda najveće prirode ostvaruje na plodnim pjeskovito glinastim tlima. Smatra se da tla pogodna krumpiru odgovaraju i za uzgoj ribiza. A za njegov uzgoj prikladna su blago kisela do neutralna tla, dok alkalna i karbonatna tla treba izbjegavati.
Sadnja ribiza
Prije sadnje ribiza potrebno je obaviti i gnojidbu cijele površine unošenjem 2-3 vagona stajnjaka i 900 kg NPK gnojiva po hektaru. Nakon rasipanja gnojiva tlo se zaorava na dubinu od 40 cm, a potom tanjuranjem i frezanjem fino usitni. Radi što boljeg primitka sadnica sadnju je najbolje obaviti u jesen. Ukoliko smo sadnju prinuđeni obaviti u proljeće, to je potrebno učiniti što ranije.
Za sadnju se koriste dobro razvijene i zdrave jednogodišnje sadnice koje imaju razvijen korijen s 4-5 žila, a koje pred sadnju treba prikratiti i potopiti u otopinu stajskog gnoja, vode i ilovače. Sadnice ribiza sadimo u pripremljene jame dimenzija 40 x 40 cm, i to za 5 cm dublje nego što su bile u prporištu. Na taj način iz korijena izraste obilje mladih izboja koji su kod crnih sorti potrebni za stalno podmlađivanje, odnosno, stvaramo preduvjet da se od tako posađenih sadnica formiraju vrlo jaki produktivni grmovi.
Razmak sadnje ovisi od načina uzgoja i bujnosti sorte, ali u pravilu razmak između redova iznosi 2,5 m, odnosno u redu 1,5 m. Po završetku sadnje potrebno je prikratiti sadnice na visinu od 15-20 cm.
Mjere njege
Sastoje se od međuredne obrade i redovitog uništavanja korova. Kod obrade nužno je voditi računa da obrada tla oko sadnica bude plića radi slabo razvijenog korijenovog sustava koji bi se mogao oštetiti. Kod starijih nasada potrebno je obaviti rezidbu koja se sastoji od prorjeđivanja i obnavljanja grmova novim prirastima. Prorjeđivanje se sastoji od uklanjanja slabije razvijenih i pregustih jednogodišnjih i dvogodišnjih grana a obnavljanje grma obavlja se uklanjanjem od osnove četverogodišnjih i starijih grana iz razloga što donose sitan i slabiji rod.
Zbog produljenog djelovanja stajnjaka tek svake treće godine dodajemo vagon stajskog gnoja po hektaru, te odgovarajuću količinu NPK gnojiva.
Uz provođenje navedenih mjera moguće je ostvariti prinose od 15.000 kg/ ha. Ribiz ima veliki gospodarski značaj iz razloga što brzo stupa u rod, što se lako razmnožava, što redovito rađa, što ga može uzgajati i slabija radna snaga, što dobro podnosi transport i, što je najvažnije, postiže dobre cijene na inozemnom tržištu. Ako tome pridodamo činjenicu da je dobar za čvrstoću kože, pomaže obnovu stanica, ubrzava izlječenje od kašlja i hunjavica, te štiti od preranog boranja kože i prehlada složiti ćemo se da je riječ o visoko vrijednoj voćnoj vrsti čiju proizvodnju treba osuvremeniti i učiniti atraktivnom.
agroportal.hr
