Opasna, vrlo smrtonosna supergljivica Candida auris, otporna na neke ili čak sve poznate antigljivične lijekove, iznenađujuće brzo širi se svijetom, upozoravaju stručnjaci, prenosi Index.hr
U samo sedam godina gljivica koja uzrokuje cijeli niz infekcija proširila se kroz brojne zemlje svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike, preko Europe i Afrike do Azije, pišu autori nove studije objavljene u časopisu Plos Pathogens. Najviše se raširila po američkim bolnicama. Prema posljednjem izvješću američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u sedam saveznih država SAD-a zabilježeno je 77 bolničkih slučajeva te još 45 kod osoba koje su bile u kontaktu s pacijentima. Najviše slučajeva identificirano je u New Yorku (53), nakon čega slijedi New Jersey (16).
Prema karti koju predstavlja Plos Pathogens, izbijanja infekcija u Europi zabilježena su 2013. i 2015. u Velikoj Britaniji, 2016. u Norveškoj, te 2017. u Njemačkoj i Španjolskoj.
Gljivice Candida najčešći su uzrok gljivičnih infekcija na svijetu, no uglavnom su to bezopasne infekcije usta i genitalija. Većinom se ne prenose s osobe na osobu, a gotovo svaki čovjek ima bar nekoliko sojeva Candide na svojoj koži. Kada stvore koloniju, uglavnom ih se možemo riješiti nekim lijekom protiv gljivica. Međutim, C. auris se mnogo teže otkriva i liječi od uobičajenih sojeva, a preko mokraćnih i dišnih putova može prodrijeti u krv. Većina gljivica C. auris razvila je otpornost na najmanje jednu klasu lijekova, jedna trećina otporna je na dvije klase, a neke na sve tri poznate klase. C. auris se također mnogo duže od drugih Candida - po nekoliko mjeseci - zadržava na površinama namještaja i posteljine tako da se prenosi s čovjeka na čovjeka. Prvi put otkrivena je u Japanu 2009. godine. Najčešće se širi bolnicama jer najlakše uzrokuje infekcije kod ljudi čiji je obrambeni sustav oslabljen nekom primarnom bolešću ili imaju neke ozljede na koži. Faktori rizika uključuju nedavnu operaciju, dijabetes, pretjerano korištenje antibiotika širokog spektra i antigljivičnih lijekova, tumorske bolesti te korištenje centralnog venskog katetera.
Može uzrokovati infekcije uha, rana i krvotoka. Kada uđe u krvotok, može se proširiti tijelom, uzrokovati invazivne infekcije pa i smrt. Izolirana je i iz dišnih i mokraćnih putova, no za sada još nije jasno je li uzrokovala infekcije u plućima i mjehuru. Pronađena je kod pacijenata svih dobi.
Veliki problem s C. auris je to što njezino otkrivanje zahtijeva specijalizirane laboratorijske metode, tako da se često otkriva kada je infekcija već uznapredovala. Često se u testovima zamjenjuje s benignijim sojevima. Oko 60% identificiranih inficiranih bolesnika do sada je umrlo. Postotak se penje na 77% kod pacijenata kojima je potvrđena infekcija krvi. Ipak, točnu smrtnost za sada je teško precizno odrediti jer su svi oboljeli imali i neku primarnu bolest, a pretpostavlja se da se brojni slučajevi infekcije kod otpornih ljudi ne identificiraju.
Američki CDC na svojoj je web stranici objavio da C. auris predstavlja globalnu prijetnju u nastajanju. Centar stoga poziva liječnike da obrate pozornost na uvođenje novijih, kvalitetnijih metoda dijagnostike.
U samo sedam godina gljivica koja uzrokuje cijeli niz infekcija proširila se kroz brojne zemlje svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike, preko Europe i Afrike do Azije, pišu autori nove studije objavljene u časopisu Plos Pathogens. Najviše se raširila po američkim bolnicama. Prema posljednjem izvješću američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u sedam saveznih država SAD-a zabilježeno je 77 bolničkih slučajeva te još 45 kod osoba koje su bile u kontaktu s pacijentima. Najviše slučajeva identificirano je u New Yorku (53), nakon čega slijedi New Jersey (16).
Prema karti koju predstavlja Plos Pathogens, izbijanja infekcija u Europi zabilježena su 2013. i 2015. u Velikoj Britaniji, 2016. u Norveškoj, te 2017. u Njemačkoj i Španjolskoj.
Gljivice Candida najčešći su uzrok gljivičnih infekcija na svijetu, no uglavnom su to bezopasne infekcije usta i genitalija. Većinom se ne prenose s osobe na osobu, a gotovo svaki čovjek ima bar nekoliko sojeva Candide na svojoj koži. Kada stvore koloniju, uglavnom ih se možemo riješiti nekim lijekom protiv gljivica. Međutim, C. auris se mnogo teže otkriva i liječi od uobičajenih sojeva, a preko mokraćnih i dišnih putova može prodrijeti u krv. Većina gljivica C. auris razvila je otpornost na najmanje jednu klasu lijekova, jedna trećina otporna je na dvije klase, a neke na sve tri poznate klase. C. auris se također mnogo duže od drugih Candida - po nekoliko mjeseci - zadržava na površinama namještaja i posteljine tako da se prenosi s čovjeka na čovjeka. Prvi put otkrivena je u Japanu 2009. godine. Najčešće se širi bolnicama jer najlakše uzrokuje infekcije kod ljudi čiji je obrambeni sustav oslabljen nekom primarnom bolešću ili imaju neke ozljede na koži. Faktori rizika uključuju nedavnu operaciju, dijabetes, pretjerano korištenje antibiotika širokog spektra i antigljivičnih lijekova, tumorske bolesti te korištenje centralnog venskog katetera.
Može uzrokovati infekcije uha, rana i krvotoka. Kada uđe u krvotok, može se proširiti tijelom, uzrokovati invazivne infekcije pa i smrt. Izolirana je i iz dišnih i mokraćnih putova, no za sada još nije jasno je li uzrokovala infekcije u plućima i mjehuru. Pronađena je kod pacijenata svih dobi.
Veliki problem s C. auris je to što njezino otkrivanje zahtijeva specijalizirane laboratorijske metode, tako da se često otkriva kada je infekcija već uznapredovala. Često se u testovima zamjenjuje s benignijim sojevima. Oko 60% identificiranih inficiranih bolesnika do sada je umrlo. Postotak se penje na 77% kod pacijenata kojima je potvrđena infekcija krvi. Ipak, točnu smrtnost za sada je teško precizno odrediti jer su svi oboljeli imali i neku primarnu bolest, a pretpostavlja se da se brojni slučajevi infekcije kod otpornih ljudi ne identificiraju.
Američki CDC na svojoj je web stranici objavio da C. auris predstavlja globalnu prijetnju u nastajanju. Centar stoga poziva liječnike da obrate pozornost na uvođenje novijih, kvalitetnijih metoda dijagnostike.
