Zbog klimatskih promjena cikloni, kao na primjer onaj koji je pogodio Bangladeš, nisu češći, ali su intenzivniji i razorniji, prema klimatolozima i stručnjacima za vrijeme.
Ti iznimno snažni prirodni fenomeni imaju različite oznake prema regiji koju obuhvaćaju, ali cikloni, uragani i tajfuni su žestoke tropske oluje koje mogu generirati 10 puta više energije nego atomska bomba koja je pala na Hirošimu, prenosi francuska novinska agencija Afp.
Podijeljeni su u različite kategorije prema snazi vjetra i razmjeru štete koju mogu potencijalno nanijeti, javlja Zimo.
Ciklone, uragani i tajfuni
Ciklon je sustav niskog tlaka koji se formira u tropima u području dovoljno vrućem da se razvije, rekao je Afp-u Emmanuel Cloppet, iz francuskog meteorološkog ureda Meteo France.
Karakteriziraju ga kišni/olujni oblaci koji se počinju rotirati i stvaraju intenzivne kiše i vjetrove i olujni nalet koji stvara vjetar, dodao je.
Ti ogromni vremenski fenomeni široki nekoliko stotina kilometara postaju opasniji zbog sposobnosti da prođu ogromne udaljenosti.
Tropski cikloni su kategorizirani prema intenzitetu vjetra, od tropske depresije (ispod 63 kilometra na sat), preko tropske oluje (63-117 km/h) do velikog uragana (iznad toga).
Nazivaju se ciklonima u Indijskom oceanu i južnom Pacifiku, uraganima u sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku i tajfunima u sjeverozapadnom Pacifiku.
Meteorološke agencije koje ih nadziru koriste različite ljestvice kako bi ih kategorizirale, ovisno o oceanskom bazenu u kojem se pojavljuju.
Najpoznatija ljestvica za mjerenje njihovog intenziteta i destruktivnog potencijala je peterostupanjska Saffir-Simpsonova ljestvica vjetra.
Snažniji cikloni
Ukupni broj tropskih ciklona po godini nije promijenjen globalno ali klimatske promjene su povećale pojavu najintenzivnijih i najrazornijih oluja, prema World Weather Attribution (WWA), grupi klimatologa i stručnjaka za utjecaj klime čiji cilj je pokazati pouzdane veze između globalnog zagrijavanja i određenih vremenskih pojava.
Najnasilniji cikloni – kategorije tri do pet na Saffir-Simpsonovoj ljestvici - koji uzrokuju najviše razaranja postali su učestaliji, navodi WWA .
Klimatske promjene prouzrokovane ljudskom aktivnošću utječu na tropske ciklone na tri glavna načina - zagrijavanjem zraka i oceana i pokretanjem porasta razine mora.
Tropski cikloni su najekstremniji kišni događaji na planetu, navodi WWA u svojoj publikaciji "Izvješćivanje o ekstremnom vremenu i klimatskim promjenama".
Budući da je atmosfera toplija može zadržati više vode, pa kad kiša pada, onda - lijeva.
Porast temperature zraka od tri stupnja Celzija može potencijalno proizvesti 20-postotno povećanje u količini kiše proizvedenoj ciklonskim događajem, rekao je Cloppet.
Upravo ti intenzivni obilni pljuskovi dovode do ponekad fatalnih poplava i odrona blata, kao što je bio slučaj ciklona Freddy, koji je ubio stotine ljudi u Malaviju i Mozambiku ranije ove godine. Klimatske promjene također zagrijavaju oceane. Ta topla voda pokreće ciklone i daje im njihovu snagu.
Klimatske promjene stoga stvaraju uvjete u kojima se mogu formirati snažnije oluje, mogu brzo osnažiti i trajati dovoljno da dosegnu kopno, pritom noseći više vode, navodi WWA.
Pomicanje na sjever
Žestoki vjetrovi, koje proizvode cikloni, stvaraju olujne udare koji mogu uzrokovati obalne poplave.
Ti olujni valovi su sada viši nego u prethodnim desetljećima zbog porasta razine mora potaknutog klimatskim promjenama.
Znanstvenici također očekuju da će vidjeti ciklone na mjestima na kojima se prije nisu događali jer globalno zagrijavanje proširuje regije s uvjetima za njihovo stvaranje.
To je kao da se tropi šire, reče Cloppet. Područja koja sada nisu stvarno pogođena mogla bi biti pogođena mnogo jače u budućnosti.
WWA je suglasan: Budući da su oceanske vode tople, razumno je nagađati da će se (tropske) oluje odmaknuti od Ekvatora. Pomak prema sjeveru ciklona u zapadnom Sjevernom Pacifiku, koji pogađa Istočnu i Jugoistočnu Aziju, izravna je posljedica klimatskih promjena, navodi se.
Kao rezultat, mogli bi pogoditi relativno nepripremljena područja koja u prošlosti nisu imala razloga očekivati ih.
Ti iznimno snažni prirodni fenomeni imaju različite oznake prema regiji koju obuhvaćaju, ali cikloni, uragani i tajfuni su žestoke tropske oluje koje mogu generirati 10 puta više energije nego atomska bomba koja je pala na Hirošimu, prenosi francuska novinska agencija Afp.
Podijeljeni su u različite kategorije prema snazi vjetra i razmjeru štete koju mogu potencijalno nanijeti, javlja Zimo.
Ciklone, uragani i tajfuni
Ciklon je sustav niskog tlaka koji se formira u tropima u području dovoljno vrućem da se razvije, rekao je Afp-u Emmanuel Cloppet, iz francuskog meteorološkog ureda Meteo France.
Karakteriziraju ga kišni/olujni oblaci koji se počinju rotirati i stvaraju intenzivne kiše i vjetrove i olujni nalet koji stvara vjetar, dodao je.
Ti ogromni vremenski fenomeni široki nekoliko stotina kilometara postaju opasniji zbog sposobnosti da prođu ogromne udaljenosti.
Tropski cikloni su kategorizirani prema intenzitetu vjetra, od tropske depresije (ispod 63 kilometra na sat), preko tropske oluje (63-117 km/h) do velikog uragana (iznad toga).
Nazivaju se ciklonima u Indijskom oceanu i južnom Pacifiku, uraganima u sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku i tajfunima u sjeverozapadnom Pacifiku.
Meteorološke agencije koje ih nadziru koriste različite ljestvice kako bi ih kategorizirale, ovisno o oceanskom bazenu u kojem se pojavljuju.
Najpoznatija ljestvica za mjerenje njihovog intenziteta i destruktivnog potencijala je peterostupanjska Saffir-Simpsonova ljestvica vjetra.
Snažniji cikloni
Ukupni broj tropskih ciklona po godini nije promijenjen globalno ali klimatske promjene su povećale pojavu najintenzivnijih i najrazornijih oluja, prema World Weather Attribution (WWA), grupi klimatologa i stručnjaka za utjecaj klime čiji cilj je pokazati pouzdane veze između globalnog zagrijavanja i određenih vremenskih pojava.
Najnasilniji cikloni – kategorije tri do pet na Saffir-Simpsonovoj ljestvici - koji uzrokuju najviše razaranja postali su učestaliji, navodi WWA .
Klimatske promjene prouzrokovane ljudskom aktivnošću utječu na tropske ciklone na tri glavna načina - zagrijavanjem zraka i oceana i pokretanjem porasta razine mora.
Tropski cikloni su najekstremniji kišni događaji na planetu, navodi WWA u svojoj publikaciji "Izvješćivanje o ekstremnom vremenu i klimatskim promjenama".
Budući da je atmosfera toplija može zadržati više vode, pa kad kiša pada, onda - lijeva.
Porast temperature zraka od tri stupnja Celzija može potencijalno proizvesti 20-postotno povećanje u količini kiše proizvedenoj ciklonskim događajem, rekao je Cloppet.
Upravo ti intenzivni obilni pljuskovi dovode do ponekad fatalnih poplava i odrona blata, kao što je bio slučaj ciklona Freddy, koji je ubio stotine ljudi u Malaviju i Mozambiku ranije ove godine. Klimatske promjene također zagrijavaju oceane. Ta topla voda pokreće ciklone i daje im njihovu snagu.
Klimatske promjene stoga stvaraju uvjete u kojima se mogu formirati snažnije oluje, mogu brzo osnažiti i trajati dovoljno da dosegnu kopno, pritom noseći više vode, navodi WWA.
Pomicanje na sjever
Žestoki vjetrovi, koje proizvode cikloni, stvaraju olujne udare koji mogu uzrokovati obalne poplave.
Ti olujni valovi su sada viši nego u prethodnim desetljećima zbog porasta razine mora potaknutog klimatskim promjenama.
Znanstvenici također očekuju da će vidjeti ciklone na mjestima na kojima se prije nisu događali jer globalno zagrijavanje proširuje regije s uvjetima za njihovo stvaranje.
To je kao da se tropi šire, reče Cloppet. Područja koja sada nisu stvarno pogođena mogla bi biti pogođena mnogo jače u budućnosti.
WWA je suglasan: Budući da su oceanske vode tople, razumno je nagađati da će se (tropske) oluje odmaknuti od Ekvatora. Pomak prema sjeveru ciklona u zapadnom Sjevernom Pacifiku, koji pogađa Istočnu i Jugoistočnu Aziju, izravna je posljedica klimatskih promjena, navodi se.
Kao rezultat, mogli bi pogoditi relativno nepripremljena područja koja u prošlosti nisu imala razloga očekivati ih.
