Demografija je osnova našeg obrazovanja i čitavog razvoja BiH, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović na konferenciji “Hrvati BiH – demografska stvarnost”, koja je održana jučer na Sveučilištu u Mostaru.
Čović je istaknuo kako vjeruje da će ova konferencija usmjeriti narod prema onome što treba raditi kako bi rasli i poboljšali položaj Hrvata u BiH, piše Večernji list BiH.
Duboko vjerujem u ono što govorimo i način na koji vrlo jasno to iskazujemo, bilo da je riječ o pronatalitetnoj politici ili demografskoj strategiji hrvatskog naroda, kazao je Čović dodavši da trendove iseljavanja ne možemo zaustaviti samo željom nego brigom o demografiji.
Svi oni koji prate demografska kretanja razumjet će da se ona ciklično ponavljaju s više ili manje intenziteta u posljednjih 100 godina i kada je u pitanju hrvatski narod, ali i čitavo naše okruženje, kazao je Čović.
Govoreći o popisu stanovništva, Čović je izrazio zabrinutost zbog toga što se, kako je kazao, potpuno promijenila struktura stanovništva na najvećem dijelu BiH kada se pogleda razdoblje od 1996. do 2013. godine.
Slušati stručnjake
Po njegovim riječima, bez obzira na posljednji popis stanovništva, procjena je da u BiH nema ni tri milijuna stanovnika, zbog čega se onda postavlja pitanje: “Kako stojimo danas i jesu li ostale proporcije koje smo imali po popisu stanovništva iz 2013. godine gdje Hrvata ima 15,4 posto?”.
Dodao je i kako je na jednom skupu diplomatima kazao da Hrvata sada ima 15,6 ili 15,7 posto, iako ih u apsolutnim brojevima ima barem stotinu tisuća manje nego što ih je bilo na posljednjem popisu.
Isti su trendovi i kod druga dva naroda i zajedno moramo promišljati politiku obrazovanja i ekonomije, zaključio je.
Hrvatski član Predsjedništva BiH ustvrdio je kako je “nečija politika” o budućnosti ove zemlje bazirana upravo na odlasku, nestajanju ili poticanju odlaska nekog od naroda.
Ovom konferencijom dobit ćemo pomoć i usmjeriti se u pravom smjeru s aspekta struke, da promišljamo o demografskoj poziciji Hrvata u našoj domovini BiH koju bi, opet, promišljati samo s pozicije Hrvata bilo politički do kraja naivno, a u svakom slučaju ne bismo bili ni blizu strateškog dokumenta koji bi nam omogućio razmišljati cjelovito o poziciji svih naroda u BiH, kazao je Čović.
Kazao je i da gospodarstvenici, kada žele pokrenuti posao, teško u BiH mogu pronaći adekvatnu radnu snagu te da demografske strategije moraju poslužiti i kod usmjeravanja gospodarskog razvoja. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić istaknuo je kako se od sudionika konferencije, kao ljudi od znanosti i struke, očekuju novi odgovori te kako je Sveučilište samo jedan od strateških projekata koji doprinosi da se hrvatski “etnoglečer ne otopi”.
Važno je slušati, ali i provoditi što kažu stručnjaci na ovom području. Ovu konferenciju vidim kao početak definiranja ciljeva i mogućih rješenja koja će biti temelj za izradu demografske strategije, kazao je rektor Tomić.
Nemamo više vremena za odgađanje. Mislim i uvjeren sam da možemo nadoknaditi izgubljeno, ali moramo biti spremni na određena odricanja. Puno bismo stvari morali odmaknuti, prvenstveno taj zabavljačko- potrošački mentalitet odmaknite jer njemu nema mjesta u ovakvoj situaciji, istaknuo je akademik Jakov Pehar, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH, te izrazio želju za formiranjem skupine koja bi djelovala zajedno u rješavanju problema.
Jedan od izlagača doc. dr. Stjepan Šterc u svojem govoru osvrnuo se na mjere koje se moraju donijeti unutar političkog sustava u interesu zemlje.
Silina iseljavanja ugrozit će mirovinski, obrazovni i financijski sustav i, prema tome, vi morate usvojiti novi koncept države koji se sastoji u tome da država nije samo stanovništvo i teritorij nego ukupna populacija u svijetu.
Gubitak stanovništva
To je izraelski model i on funkcionira na najbolji način ,rekao je Šterc.
Vojni biskup mons. dr. Tomo Vukšić govorio je o demografskoj prisutnosti katolika u BiH od 1996. do 2017. godine, a, prema podacima kojima raspolaže Katolička crkva, došlo je do opadanja prisutnosti katolika i Hrvata u BiH.
Po Vukšićevim riječima, postoje podaci prema kojima se oko 23 milijuna ljudi iz ovih zemalja, koje su nekada bile pod komunističkom vlasti, preselilo na Zapad, koji je nazvao usisivačem biološke mase kojem se teško može oduprijeti.
Dokle god postoji potreba na Zapadu za uvozom ljudi, dotle je taj usisivač biološke mase nemoguće zaustaviti, naglasio je Vukšić.
Doc. dr. Žarko Dugandžić govorio je o temi “Sadašnja struktura u odnosu na prvotni popis stanovništva – projekcija kretanja: statistička kretanja s povijesnim osvrtom“.
U posljednje četiri godine iselilo se 51348 katolika/Hrvata (prema evidencijama crkvene statistike), u prosjeku 12873 katolika/Hrvata godišnje napušta BiH, istaknuo je Dugandžić u izlaganju.
Masovne migracije su posebno zahvatile Hrvate koji su kao najmalobrojniji narod bez odgovarajuće ustavne zaštite najranjiviji u BiH pa ih najviše i odlazi s ovog prostora. Od 1991. do 2013. godine BiH je imala ukupni gubitak populacije od skoro 20 posto, a u tome prednjače Hrvati s gubitkom svoje populacije od više od 30 posto. Srbi i Bošnjaci također imaju gubitak stanovništva, ali značajno manje od Hrvata, istaknuo je u izlaganju dr. Anto Domić koji je govorio o depopulaciji kao posljedici ustavnopravne nejednakosti u BiH.
(www.jabuka.tv)
Čović je istaknuo kako vjeruje da će ova konferencija usmjeriti narod prema onome što treba raditi kako bi rasli i poboljšali položaj Hrvata u BiH, piše Večernji list BiH.
Duboko vjerujem u ono što govorimo i način na koji vrlo jasno to iskazujemo, bilo da je riječ o pronatalitetnoj politici ili demografskoj strategiji hrvatskog naroda, kazao je Čović dodavši da trendove iseljavanja ne možemo zaustaviti samo željom nego brigom o demografiji.
Svi oni koji prate demografska kretanja razumjet će da se ona ciklično ponavljaju s više ili manje intenziteta u posljednjih 100 godina i kada je u pitanju hrvatski narod, ali i čitavo naše okruženje, kazao je Čović.
Govoreći o popisu stanovništva, Čović je izrazio zabrinutost zbog toga što se, kako je kazao, potpuno promijenila struktura stanovništva na najvećem dijelu BiH kada se pogleda razdoblje od 1996. do 2013. godine.
Slušati stručnjake
Po njegovim riječima, bez obzira na posljednji popis stanovništva, procjena je da u BiH nema ni tri milijuna stanovnika, zbog čega se onda postavlja pitanje: “Kako stojimo danas i jesu li ostale proporcije koje smo imali po popisu stanovništva iz 2013. godine gdje Hrvata ima 15,4 posto?”.
Dodao je i kako je na jednom skupu diplomatima kazao da Hrvata sada ima 15,6 ili 15,7 posto, iako ih u apsolutnim brojevima ima barem stotinu tisuća manje nego što ih je bilo na posljednjem popisu.
Isti su trendovi i kod druga dva naroda i zajedno moramo promišljati politiku obrazovanja i ekonomije, zaključio je.
Hrvatski član Predsjedništva BiH ustvrdio je kako je “nečija politika” o budućnosti ove zemlje bazirana upravo na odlasku, nestajanju ili poticanju odlaska nekog od naroda.
Ovom konferencijom dobit ćemo pomoć i usmjeriti se u pravom smjeru s aspekta struke, da promišljamo o demografskoj poziciji Hrvata u našoj domovini BiH koju bi, opet, promišljati samo s pozicije Hrvata bilo politički do kraja naivno, a u svakom slučaju ne bismo bili ni blizu strateškog dokumenta koji bi nam omogućio razmišljati cjelovito o poziciji svih naroda u BiH, kazao je Čović.
Kazao je i da gospodarstvenici, kada žele pokrenuti posao, teško u BiH mogu pronaći adekvatnu radnu snagu te da demografske strategije moraju poslužiti i kod usmjeravanja gospodarskog razvoja. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić istaknuo je kako se od sudionika konferencije, kao ljudi od znanosti i struke, očekuju novi odgovori te kako je Sveučilište samo jedan od strateških projekata koji doprinosi da se hrvatski “etnoglečer ne otopi”.
Važno je slušati, ali i provoditi što kažu stručnjaci na ovom području. Ovu konferenciju vidim kao početak definiranja ciljeva i mogućih rješenja koja će biti temelj za izradu demografske strategije, kazao je rektor Tomić.
Nemamo više vremena za odgađanje. Mislim i uvjeren sam da možemo nadoknaditi izgubljeno, ali moramo biti spremni na određena odricanja. Puno bismo stvari morali odmaknuti, prvenstveno taj zabavljačko- potrošački mentalitet odmaknite jer njemu nema mjesta u ovakvoj situaciji, istaknuo je akademik Jakov Pehar, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH, te izrazio želju za formiranjem skupine koja bi djelovala zajedno u rješavanju problema.
Jedan od izlagača doc. dr. Stjepan Šterc u svojem govoru osvrnuo se na mjere koje se moraju donijeti unutar političkog sustava u interesu zemlje.
Silina iseljavanja ugrozit će mirovinski, obrazovni i financijski sustav i, prema tome, vi morate usvojiti novi koncept države koji se sastoji u tome da država nije samo stanovništvo i teritorij nego ukupna populacija u svijetu.
Gubitak stanovništva
To je izraelski model i on funkcionira na najbolji način ,rekao je Šterc.
Vojni biskup mons. dr. Tomo Vukšić govorio je o demografskoj prisutnosti katolika u BiH od 1996. do 2017. godine, a, prema podacima kojima raspolaže Katolička crkva, došlo je do opadanja prisutnosti katolika i Hrvata u BiH.
Po Vukšićevim riječima, postoje podaci prema kojima se oko 23 milijuna ljudi iz ovih zemalja, koje su nekada bile pod komunističkom vlasti, preselilo na Zapad, koji je nazvao usisivačem biološke mase kojem se teško može oduprijeti.
Dokle god postoji potreba na Zapadu za uvozom ljudi, dotle je taj usisivač biološke mase nemoguće zaustaviti, naglasio je Vukšić.
Doc. dr. Žarko Dugandžić govorio je o temi “Sadašnja struktura u odnosu na prvotni popis stanovništva – projekcija kretanja: statistička kretanja s povijesnim osvrtom“.
U posljednje četiri godine iselilo se 51348 katolika/Hrvata (prema evidencijama crkvene statistike), u prosjeku 12873 katolika/Hrvata godišnje napušta BiH, istaknuo je Dugandžić u izlaganju.
Masovne migracije su posebno zahvatile Hrvate koji su kao najmalobrojniji narod bez odgovarajuće ustavne zaštite najranjiviji u BiH pa ih najviše i odlazi s ovog prostora. Od 1991. do 2013. godine BiH je imala ukupni gubitak populacije od skoro 20 posto, a u tome prednjače Hrvati s gubitkom svoje populacije od više od 30 posto. Srbi i Bošnjaci također imaju gubitak stanovništva, ali značajno manje od Hrvata, istaknuo je u izlaganju dr. Anto Domić koji je govorio o depopulaciji kao posljedici ustavnopravne nejednakosti u BiH.
(www.jabuka.tv)
