Bosna i Hercegovina postaje zemlja starih ljudi, upozoravaju demografi, ukazujući na negativan prirodni priraštaj, odnosno pad nataliteta. Konkretnih mjera na nivou države nema, a rijetki su pozitivni primjeri obitelji s više od jednog djeteta.
Vukojevići, šesteročlana obitelj iz Banja Luke, sa svoje četvero djece, kažu, uspijevaju podmiriti sve potrebe, a tradicija velikih obitelji dolazi još od predaka, piše N1.
"Odrastao sam u velikoj obitelji, s babom i djedom, u vrijeme kada se imalo po desetero djece. Što se tiče izdržavanja, nemamo problema, rade se tri posla'', rekao je Danijel Vukojević, otac četvero djece.
No, Vukojevići su tek rijedak pozitivan primjer. Stvarna demografska slika Bosne i Hercegovine pokazuje da, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u zemlji živi nešto preko 3,5 milijuna ljudi.
Podaci Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu govore da je više preminulih stanovnika, nego živorođenih u samo jednoj godini, i to za 6,388 osoba. Trend pada nataliteta je prisutan već cijelo desetljeće. Egzodus populacije i negativan prirodni priraštaj će BiH učinit zemlju "bez ljudi", odnosno zemlju staraca, upozoravaju demografi.
Alma Pobrić, demografkinja i profesorica na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže da je vidan pad nataliteta od 2007. zabrinjavajuća okolnost, te ističe "ignorantski odnos zemlje da nema niti jedne institucije, niti jednog ministarstva koje bi se bavilo demografskim problemima".
Leonora Latipovski, samohrana majka 9-godišnjeg djeteta. Zaposlena je u Sarajevu, za N1 kaže da bi se teško odlučila na još djece uzimajući u obzir zabrinjavajuće ekonomski i politički ambijent u zemlji.
"U današnjem vremenu relativno je jako teško odgajati dijete, posebno ako ste u toj priči sami. Uzimajući u obzir veliku nezaposlenost, nije lako osigurati osnovne potrebe", rekla je Elenora.
Iako su pojedine općine uvele poticaje za obitelji, te onaj od 405 KM u RS-u za nezaposlene majke, konkretnog sustavnog rješenja na nivou države nema.
"Tu država mora hitno uvoditi neke mjere. Već deset godina upozoravamo na probleme i na to što se treba uraditi da bi se povećao natalitet. Znamo, jer dizali smo djecu, znamo koji su izdaci," rekao je Jovan Radovanović iz Udruženja porodice 4+ RS.
Globalni demografi su mišljenja kako utjecaj na prirodni priraštaj ima i stupanj obrazovanosti populacije, posebno kada je u pitanju žena. Porastom pismenosti žene i njenog položaja, te utjecaja u društvu, dovodi do pada nataliteta, globalni su demografski pokazatelji.
Vukojevići, šesteročlana obitelj iz Banja Luke, sa svoje četvero djece, kažu, uspijevaju podmiriti sve potrebe, a tradicija velikih obitelji dolazi još od predaka, piše N1.
"Odrastao sam u velikoj obitelji, s babom i djedom, u vrijeme kada se imalo po desetero djece. Što se tiče izdržavanja, nemamo problema, rade se tri posla'', rekao je Danijel Vukojević, otac četvero djece.
No, Vukojevići su tek rijedak pozitivan primjer. Stvarna demografska slika Bosne i Hercegovine pokazuje da, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u zemlji živi nešto preko 3,5 milijuna ljudi.
Podaci Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu govore da je više preminulih stanovnika, nego živorođenih u samo jednoj godini, i to za 6,388 osoba. Trend pada nataliteta je prisutan već cijelo desetljeće. Egzodus populacije i negativan prirodni priraštaj će BiH učinit zemlju "bez ljudi", odnosno zemlju staraca, upozoravaju demografi.
Alma Pobrić, demografkinja i profesorica na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže da je vidan pad nataliteta od 2007. zabrinjavajuća okolnost, te ističe "ignorantski odnos zemlje da nema niti jedne institucije, niti jednog ministarstva koje bi se bavilo demografskim problemima".
Leonora Latipovski, samohrana majka 9-godišnjeg djeteta. Zaposlena je u Sarajevu, za N1 kaže da bi se teško odlučila na još djece uzimajući u obzir zabrinjavajuće ekonomski i politički ambijent u zemlji.
"U današnjem vremenu relativno je jako teško odgajati dijete, posebno ako ste u toj priči sami. Uzimajući u obzir veliku nezaposlenost, nije lako osigurati osnovne potrebe", rekla je Elenora.
Iako su pojedine općine uvele poticaje za obitelji, te onaj od 405 KM u RS-u za nezaposlene majke, konkretnog sustavnog rješenja na nivou države nema.
"Tu država mora hitno uvoditi neke mjere. Već deset godina upozoravamo na probleme i na to što se treba uraditi da bi se povećao natalitet. Znamo, jer dizali smo djecu, znamo koji su izdaci," rekao je Jovan Radovanović iz Udruženja porodice 4+ RS.
Globalni demografi su mišljenja kako utjecaj na prirodni priraštaj ima i stupanj obrazovanosti populacije, posebno kada je u pitanju žena. Porastom pismenosti žene i njenog položaja, te utjecaja u društvu, dovodi do pada nataliteta, globalni su demografski pokazatelji.
