Uzgajivači kornišona ove sezone su se našli na mukama zbog nedostatka radne snage. Većina berača navodi da ne želi raditi ovaj izuzetno težak posao za satnicu koja je u prosjeku tri KM pa se zbog toga odlučuju za pronalazak egzistencije u nekim drugim poljoprivrednim kulturama.
Ovih dana izuzetno je radno u živiničkom mjestu Svojat koje ima najveći poljoprivredni prostor zasađen kornišonima. Sezona branja je počela prije nekoliko dana, a prve količine već pristižu u otkupne stanice, piše Klix.ba.
Radni dan uzgajivača ove vrste krastavaca Muamera Mujezinovića počinje u četiri sata ujutro, a završava kasno navečer.
"Mislim da nema težeg posla od uzgajanja i branja kornišona, jer danju i noću morate biti na parcelama. Moraš ga njegovati, zalijevati, štititi od nametnika...", kaže za Klix.ba Mujezinović.
Klimatske promjene na našim prostorima utjecale su na smanjenje prinosa ove vrste krastavaca, međutim, uzgajivači su ove godine odlučili podići cijenu po kilogramu.
Otkupna cijena sada je najveća i ona u prvoj klasi iznosi 1,75 KM, druga iznosi 0,90 KM, dok je treća 0,20 KM.
"Prošle godine smo imali cijene 1,40 KM, 0,70 KM i 0,15 KM. Mi smo ove godine imali određenih problema zbog vremenskih prilika te su pojedini uzgajivači kasnili sa sadnjom do 20 dana. Međutim, vrijeme nas je kasnije poslužilo tako da je sve ispalo kako treba", kaže za Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon.
Da od ovakve vrste proizvodnje odustaje sve veći broj uzgajivača potvrdili su i iz ovog udruženja. Sa 106 uzgajivača lani sada su spali na njih 55.
"Omladina pretežito odlazi izvan Bosne i Hercegovine, a nama je danas izuzeto teško pronaći berače. U odnosu na prošlu godinu sada ih imamo 50 posto manje, jer su ovdje dnevnice minimalne. Sat branja iznosi u prosjeku tri KM. Da bi netko zaradio 30 maraka dnevno, mora brati 10 sati, odnosno raditi jako težak i naporan posao", ističe Selimović koji se također bavi uzgojem i branjem kornišona.
Iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Gospodarskoj komori Tuzlanske županije ističu kako institu vlasti u našoj zemlji nisu prepoznale top tri konkurentne kulture na europskom tržištu, a riječ je o malinama, kornišonima i šljivama.
Kada je riječ o izvozu svježih kornišona, najbolji je bio 2016. godine kada je na inozemnim policama završilo 13 milijuna KM vrijednosti ovih krastavaca. Od tada do danas zabilježen je kontinuirani pad te je 2017. izvezeno krastavaca vrijednosti devet milijuna KM, a prošle godine svega pet milijuna maraka.
Svojatski kornišoni ove godine će se naći na policama njemačkih trgovačkih centara, međutim, ukoliko se trenutno stanje nastavi, sugovornici Klix-a su upozorili da će proizvodnja ovakvih krastavaca u Tuzlanskomj županiji postati prošlost.
Ovih dana izuzetno je radno u živiničkom mjestu Svojat koje ima najveći poljoprivredni prostor zasađen kornišonima. Sezona branja je počela prije nekoliko dana, a prve količine već pristižu u otkupne stanice, piše Klix.ba.
Radni dan uzgajivača ove vrste krastavaca Muamera Mujezinovića počinje u četiri sata ujutro, a završava kasno navečer.
"Mislim da nema težeg posla od uzgajanja i branja kornišona, jer danju i noću morate biti na parcelama. Moraš ga njegovati, zalijevati, štititi od nametnika...", kaže za Klix.ba Mujezinović.
Klimatske promjene na našim prostorima utjecale su na smanjenje prinosa ove vrste krastavaca, međutim, uzgajivači su ove godine odlučili podići cijenu po kilogramu.
Otkupna cijena sada je najveća i ona u prvoj klasi iznosi 1,75 KM, druga iznosi 0,90 KM, dok je treća 0,20 KM.
"Prošle godine smo imali cijene 1,40 KM, 0,70 KM i 0,15 KM. Mi smo ove godine imali određenih problema zbog vremenskih prilika te su pojedini uzgajivači kasnili sa sadnjom do 20 dana. Međutim, vrijeme nas je kasnije poslužilo tako da je sve ispalo kako treba", kaže za Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon.
Da od ovakve vrste proizvodnje odustaje sve veći broj uzgajivača potvrdili su i iz ovog udruženja. Sa 106 uzgajivača lani sada su spali na njih 55.
"Omladina pretežito odlazi izvan Bosne i Hercegovine, a nama je danas izuzeto teško pronaći berače. U odnosu na prošlu godinu sada ih imamo 50 posto manje, jer su ovdje dnevnice minimalne. Sat branja iznosi u prosjeku tri KM. Da bi netko zaradio 30 maraka dnevno, mora brati 10 sati, odnosno raditi jako težak i naporan posao", ističe Selimović koji se također bavi uzgojem i branjem kornišona.
Iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Gospodarskoj komori Tuzlanske županije ističu kako institu vlasti u našoj zemlji nisu prepoznale top tri konkurentne kulture na europskom tržištu, a riječ je o malinama, kornišonima i šljivama.
Kada je riječ o izvozu svježih kornišona, najbolji je bio 2016. godine kada je na inozemnim policama završilo 13 milijuna KM vrijednosti ovih krastavaca. Od tada do danas zabilježen je kontinuirani pad te je 2017. izvezeno krastavaca vrijednosti devet milijuna KM, a prošle godine svega pet milijuna maraka.
Svojatski kornišoni ove godine će se naći na policama njemačkih trgovačkih centara, međutim, ukoliko se trenutno stanje nastavi, sugovornici Klix-a su upozorili da će proizvodnja ovakvih krastavaca u Tuzlanskomj županiji postati prošlost.
